USTAVNI SUD SLUČAJNO DAO PRILOG DANU DJETETA

ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Ustavni sud je ovoga tjedna sasvim slučajno dao prilog svjetskom Danu djeteta, usvojivši upravo na taj dan tužbu u korist jednog hendikepiranog djeteta.#L# To je ujedno bila prva tužba koju je zbog teško popravljivih posljedica Ustavni sud usvojio i prije no što je iscrpljen redovni pravni put. Slučajnoj podudarnosti Dana djeteta i ove presedanske odluke u korist hendikepiranog djeteta pridonijeli su upravo ustavni suci koji su se protivili usvajanju tužbe. Prijedlog da se tužba usvoji bio je pred sucima još sredinom travnja, ali kako na Vijeću šestorice nije jednoglasno prihvaćen konačnu je odluku trebalo donijeti na sjednici svih sudaca koja je održana 8. svibnja, kada se obilježava i Dan djeteta. Odluka je nakon vrlo žustre rasprave, u kojoj su suci imali potpuno suprostavljena stajališta, usvojena sa samo jednim glasom više. Sedam sudaca je bilo za, a šest protiv usvajanja tužbe. Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol rekao je Hini da se ne treba čuditi dinamičnoj raspravi, različitim, pa i potpuno suprotnim stajalištima sudaca prilikom donošenja jedne presedanske odluke. "Samo razmjenom mišljenja i ustavnopravnih shvaćanja dolazi se do pravih odluka koje se tiču sudbine pojedinca i zaštite njihovih ljudskih prava, a vrlo važnih za praksu suda." Sokol smatra da pritom ne treba zanemariti strah dijela sudaca da će zbog te odluke biti zatrpani novim ustavnim tužbama. Ustavna tužba u korist hendikepiranog djeteta treća je tužba usvojena na temelju članka 59. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, po kojem je od 1999. u nadležnosti suda rješavanje ustavnih tužbi i prije nego li je iscrpljen pravni put, odnosno postupak pred redovnim sudovima. Prve dvije tužbe podnesene su zbog dugotrajnosti sudskog postupka, odnosno zbog suđenja koja su trajala i duže od 20 godina. Ustavni je sud naredio sudovima da te predmete riješe u roku od šest mjeseci. Ustavna tužba zbog narušenih ustavnih prava hendikepiranog djeteta, odnosno njegovih roditelja, također je usvojena prije nego li je iscrpljen pravni put, ali ne zbog dugotrajnosti postupka koji na Upravnom sudu traje dvije godine. Glavna je novost da je djelomice promijenjenim člankom 59. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koji je u pročišćenom tekstu Ustavnog zakona postao članak 63., moguće odlučivati o ustavnoj tužbi i prije negoli li je iscrpljen redovni pravni put ako se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava i ako je očito da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice, rekao je Sokol. Sedmero ustavnih sudaca, koji su glasovali za prihvaćanje ustavne tužbe majke hendikepiranog djeteta, zaključili su da će dijete trpiti nepopravljivu štetu ako i dalje bude bez skrbi roditelja kojima je već dvije godine uskraćeno pravo na plaćeni dopust do sedme godine života djeteta. Neizvjesno je bili to pravo uopće ostvarili da Ustavni sud nije prihvatio tužbu. Naime, postupak pred Upravnim sudom još traje i dok je u tijeku Centar za socijalni rad ne može donijeti novo rješenje po kojem bi majka imala pravo na plaćeni dopust. Takvo rješenje nije moguće donijeti iako je Ustavni sud ukinuo odredbu Pravilnika po kojem pravo na plaćeni dopust ima jedan roditelj ako su oba roditelja stalno zaposlena, ali ne i ako je jedan od roditelja u tzv. slobodnoj profesiji (odvjetnici, slikari, poljoprivrednici...). Uz to, ako i donese odluku, Upravni sud može samo utvrditi je li rješenje po kojem majka nije imala pravo na plaćeni dopust doneseno u skladu s Pravilnikom, što je u tom predmetu slučaj, jer je rješenje doneseno prije ukidanja odredbe Pravilnika. Kako u pravosudnom "začaranom krugu" dijete vjerojatno nikada ne bi ostvarilo pravo na povećanu skrb roditelja, većina ustavnih sudaca bila je za usvajanje tužbe kako bi nadležni Centar za socijalni rad u ponovljenom postupku majci hendikepiranog djeteta odmah priznao pravo na plaćeni dopust. (Hina) ggrb so