HOĆE LI USTAVNI SUD ZAMIJENITI SUD U STRASBOURGU?

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 1. svibnja (Hina) - Ustavni bi sud mogle preopteretiti brojne ustavne tužbe građana koji odnedavno, osim pravne zadovoljštine, mogu dobiti i novčanu naknadu zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, upozoravaju pravni stručnjaci.#L# U prva tri i pol mjeseca Ustavni sud zaprimio je 24 takve tužbe a samo od sredine ožujka njih 37. Porast tužbi rezultat je izmjena Ustavnog Zakona o Ustavnom sudu kojima je od sredine ožujka omogućeno dosuđivanje primjerene naknade zbog dugotrajnih sudskih postupaka, slično kao i u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava, smatraju stručnjaci. Prema izmjenama Ustavnog zakona, ustavna tužba zbog dugotrajnosti postupka može se podnijeti u svakom slučaju a ne samo iznimno kako je bilo ranije određeno, a radi smanjenja broja tužbi hrvatskih građana pred sudom u Strasbourgu. I na tom je sudu u prva tri mjeseca ove godine naglo porastao broj tužbi zbog dugotrajnosti postupka. Podneseno ih je čak 250, dok ih je 305 bilo u svih pet proteklih godina. Da bi velik broj tužbi zbog dugotrajnosti postupka nakon izmjene Ustavnog zakona mogao zakočiti rad Ustavnog suda upozoreno je prošloga tjedna za razgovora predsjednika Europskog suda za ljudska prava Luczisa Wildhabera u Ustavnom sudu i u Ministarstvu pravosuđa. Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović tada je najavila i mogućnost promjene Ustavnog i drugih zakona kako bi se nadzor zbog dugotrajnosti postupka prenio i na redovne sudove. Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol smatra da bi veliki broj takvih ustavnih tužbi mogao usporiti rad Ustavnog suda na drugim tužbama, čiji se broj također stalno povećava. "No, Sud će unutrašnjom reorganizacijom pokušati amortizirati taj pritisak." Ustavnom sudu ukupno je u prvom kvartalu ove godine podneseno 719 ustavnih tužbi, dok ih je lani ukupno bilo 1868. Na mogućnost da Ustavni sud bude zasut Ustavnim tužbama zbog izmjene Ustavnog zakona upozorava i bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić. Po njegovim spoznajama, pred hrvatskim sudovima ima oko 66.000 težih predmeta u kojima suđenje traje duže do pet godina. "Ako bi samo deset posto stranaka u tim predmetima podnijelo ustavnu tužbu bilo bi to 6.000 novih predmeta za Ustavni sud." Lidija Lukina Karajković, zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava, kaže da bi joj posao moglo olakšati rješavanje ustavnih tužbi pred Ustavnim sudom zbog dugotrajnosti postupka. Ona i Crnić, međutim, upozoravaju da uvođenje toga instituta ne znači da će Europski sud automatski prestati rješavati tužbe hrvatskih građana. To, naime, ovisi o tome koliko će ta zaštita biti učinkovita i hoće li odluke Ustavnog suda ubrzati rad sudova. Mato Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav i poslovnik, kaže da je Ustavni zakon izmijenjen kako bi se omogućila učinkovitija zaštita hrvatskih građana zbog dugotrajnosti postupka i radi usklađivanja s izmjenama Ustava iz 2000., kojima je zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. "Apsurdno je da građani mogu tražiti zaštitu zbog dugotrajnosti postupka samo u Strasbourgu a ne i pred domaćim sudovima", kazao je Arlović. Do sada ta zaštita nije bila učinkovita jer je Ustavni sud od kraja 1999. do kraja 2001. prihvatio samo tri takve tužbe, od 206 ukupno podnesenih. Arlović, međutim, kaže da je preuranjeno govoriti o zagušenju Ustavnog suda tužbama zbog dugotrajnosti postupaka te da nikakve izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu ne dolaze u obzir. (Hina) ggrb vl