ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Izgubili smo već tri godine, a nastavni program povijesti nije se promijenio, izjavio je u razgovoru za najnoviji broj "Školskih novina" docent na Odsjeku za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta
Damir Agičić.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Izgubili smo već tri godine, a nastavni
program povijesti nije se promijenio, izjavio je u razgovoru za
najnoviji broj "Školskih novina" docent na Odsjeku za povijest
zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Damir Agičić. #L#
Po njegovim riječima program se ne može poboljšati, nego se mora
promijeniti. "Mora se promijeniti, a ne vidim da postoji politička
volja da se to učini", izjavio je Agičić, dodavši kako bi trebalo u
dnevnom tisku i na Internetu objaviti javni poziv za novi nastavni
program povijesti.
Nastavni programi poput našeg, kako napominje, napušteni su u
velikom broju europskih država, a u brojnim ih nije ni bilo.
Ministarstvo posvjete trebalo bi, kako dodaje, prihvatiti samo
temeljni okvir, a detaljan raspored gradiva odredili bi autori
udžbenika, odnosno sami nastavnici izradbom izvedbenog plana.
"Prema tomu, moguće bi bilo postojanje više različitih izvedbenih
planova. Na kraju, zašto učenici u Dubrovniku ne bi mogli učiti više
o povijesti Dubrovačke Republike, učenici u Slavonskom Brodu o
povijesti Vojne krajine, a zagrebački o povijesti svoga grada?",
pita Agičić. Pri tomu kaže kako ne misli da bi se odmah morali
mijenjati svi udžbenici, jer Hrvatska nije dovoljno bogata da si to
priušti.
Glede udžbenika povijesti koji su u javnosti često predstavljani
crnim bojama smatra da nije sve tako mračno.
"Postoje, a postojali su i prije 2000. udžbenici povijesti koji su u
međunarodnim istraživanjima ocijenjeni vrlo povoljno, unatoč tomu
što su napisani prema nastavnom programu koji je izrazito loš. Još
važnije, te udžbenike povoljno ocjenjuju naši profesori i učitelji
povijesti te ih izvrsno prihvaćaju učenici", napomenuo je.
Smatra kako djeca mogu početi učiti o prošlosti već u najranijoj
dobi. "Vidio sam britanske knjige koje se obraćaju najmlađima,
djeci predškolske dobi. To se radi uglavnom kroz igru i priče. Kod
nas se uobičajilo da se predmet povijesti počinje učiti u petom
razredu osnovne škole", izjavio je Agičić, dodavši kako bi
povijesni sadržaji trebali biti sastavni dio razredne nastave.
(Hina) mc