HNB: BANKARSKI SUSTAV STABILAN, ODRŽANA NISKA INFLACIJA

HNB: BANKARSKI SUSTAV STABILAN, ODRŽANA NISKA INFLACIJA Hrvatska narodna banka uputila je Saboru, mjesec dana prije nego što je uobičajeno, svoje godišnje izvješće za prošlu godinu sa glavnim ocjenama da je središnja banka uspješno ostvarila svoj osnovni cilj - održavanja niske stope inflacije te da je bankovni sustav u Hrvatskoj stabilan. Ukupna aktiva bankovnog sustava na kraju prošle godine iznosila je 151 milijardu kuna, što je 33,1 posto više nego krajem 2000. Od 43 banke njih 38 ostvarilo je dobit u ukupnom iznosu od 2,1 milijarde kuna, dok je pet banaka iskazalo ukupno 144 milijuna kuna gubitaka. Na 24 banke u većinskom stranom vlasništvu otpada 89,3 posto aktive svih banaka, a tri banke u pretežno državnom vlasništvu 5 posto aktive, dok je preostalih 16 banaka s udjelom u aktivi od 5,7 posto bilo u pretežno domaćem privatnom vlasništvu. U izvješću HNB-a dat je i pregled situacije oko krize u Riječkoj banci i aktivnostima koje je s tim u vezi poduzela središnja banka. Izvješće je razmotrio Savjet HNB-a na jučerašnjoj sjednici na čiji je dnevni red guverner HNB-a uvrstio i pitanje rada Sektora za nadzor i kontrolu središnje banke sa cjelokupnom dokumentacijom o obavljenim nadzorima. Intencija je bila da se Savjet, u situaciji kada se u vezi slučaja Riječke banke šire glasine da taj sektor ne obavlja poslove na najbolji mogući način, izjasni o tome na temelju činjenica a ne poluinformacija ili dezinformacija. Velikih rasprava, kako se saznaje, o tome nije bilo budući je Savjet svoje stavove formulirao već na prošloj sjednici - da su službe HNB- a u slučaju Riječke banke postupale u potpunosti u skladu s zakonima, ostalim propisima i supervizorskim standardima. Istaknuta je potreba poboljšanja važeće regulative i postupanja u njenoj primjeni u cilju zaštite štediša i deponenata, a s tim u vezi u središnjoj banci smatraju da bi u prijedlogu novog zakona o bankama još trebalo razraditi pitanje vanjske revizije. Posao stručnjaka HNB-a u Riječkoj banci potrajat će još mjesecima budući se pregledava transakcija po transakcija, a HNB će angažirati strane forenzičare jedino u slučaju ako se za to pojavi potreba. Dobili su inače pet ponuda stranih forenzičara čiji rad ima vrlo visoku cijenu - 600 švicarskih franaka (3000 kuna) po satu. Ako i bude potreba njihovog angažiranja taj će trošak snositi HNB, odnosno u krajnoj liniji porezni obveznici. U međunarodnoj praksi uobičajeno je da trošak snosi vlasnik, međutim ni bivši ni sadašnji vlasnik Riječke banke nemaju interesa da se obavi taj forenzički dio posla, tim više što se ocjenjuje da gubitak u Riječkoj banci neće biti veći od već utvrđenih oko 100 milijuna dolara. U vezi prijedloga da se supervizija izdvoji iz središnje banke, u HNB-u smatraju da bankovna supervizija treba ostati u djelokrugu HNB-a, premda načelno nemaju ništa protiv objedinjavanja supervizije financijskog sektora na jednom mjestu (u nekoj novoj instituciji), ali je za to potrebno postići viši stupanj financijskog razvitka nego što ga mi ovoga časa imamo. Vodstvo HNB-a pritom podsjeća da, sukladno praksi EU, supervizija mora biti institucionalno, personalno, funkcionalno i kadrovski potpuno neovisna. Ne postoje primjeri u civiliziranom svijetu da poslove supervizije obavlja vladina agencija čime bi izvršna vlast mogla imati utjecaja na poslovanje banaka i ostalih financijskih institucija, izričiti su u hrvatskoj središnjoj banci podsjećajući da je bilo i takvih prijedloga. U vezi pak nekih prijedloga (iz krugova saborskih zastupnika) o mogućim izmjenama Zakona o HNB-u, iz središnje banke također ističu da se taj zakon usklađen sa zakonodavstvom EU. U HNB-u se i dalje protive prijedlozima da štedno-kreditne zadruge obavljaju poslove platnog prometa, jer je to suprotno smislu njihovog poslovanja a moglo bi stvoriti dubioze u financijskom sustavu budući da računi kod štedno-kreditnih zadruga nisu u sistemu računa koji mogu biti blokirani.