ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja, prihvatio monetarnu projekciju za drugo
tromjesečje 2002., izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i financijska izvješća HNB-a za 2001., te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na
današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka
Rohatinskog, razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja,
prihvatio monetarnu projekciju za drugo tromjesečje 2002.,
izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i financijska
izvješća HNB-a za 2001., te donio još nekoliko odluka iz svoje
nadležnosti.#L#
Kako je priopćeno iz HNB-a, u ožujku je mjesečna inflacija iznosila
0,4 posto, a međugodišnja inflacijska stopa 3,2 posto. Stabilnost
tečaja je očuvana, uz ojačale aprecijacijske pritiske koji su
izazvali i dvije intervencije središnje banke na deviznom tržištu,
a u kojima je otkupljeno ukupno 237,9 milijuna eura. Monetarni
učinci tih intervencija, kao i kredita za likvidnost odobrenog
Riječkoj banci, u međuvremenu su uspješno neutralizirani. Silazni
trend kamata na kredite poduzećima i građanima i dalje se
nastavlja. Smanjuje se neto inozemna aktiva banaka, a povećava
domaća. Podaci o kretanju deviznih depozita potvrđuju da odljev
deviza iz Riječke banke nije izazvao sličnu pojavu u drugim
bankama, ali i da su splasnule visoke stope rasta izazvane
uvođenjem eura - stoji u priopćenju.
Ponukan visokom likvidnošću bankovnog sustava i razinom kamatnih
stopa na novčanom tržištu, te smanjenjem kamatnih stopa na
blagajničke i trezorske zapise na temelju kojih se odobravaju
lombardni krediti, Savjet HNB donio je odluku o smanjenju lombardne
stope sa 10 na 9,5 posto godišnje. Promjena te referentne stope
trebala bi potaknuti smanjenje kamatnih stopa na tržištu, a time i
ublažavanje aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Imajući u
vidu isti cilj, Savjet HNB-a smanjio je i stopu po kojoj HNB plaća
naknadu na sredstva izdvojenog kunskog dijela obvezne pričuve s 2
na 1,75 posto.
Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke iznosile su na
kraju prošle godine 4,67 milijardi dolara, što je za 1,15 milijardi
više nego na isteku prethodne godine. Na povećanje je najviše
utjecao otkup deviza od komercijalnih banaka (807 milijuna
dolara), a s manjim stavkama sudjelovao je i otkup deviza od
Ministarstva financija, povećanje deviznih blagajničkih zapisa,
priljev zlata i deviza po osnovi sukcesije, te prihodi od ulaganja
tih deviznih pričuva. Porast bi bio i veći da banke nisu istodobno i
kupovale devize od središnje banke (oko 424 milijuna dolara), te da
nije bilo negativnog učinka međuvalutnih odnosa, proizašlog
ponajviše iz slabljenja eura prema dolaru.
Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je da šest štedionica, koje
su do kraja prošle godine podnijele zahtjeve za prerastanje u banku
ovlaštenu za obavljanje poslova navedenih u članku 35. Zakona o
bankama, ispunjava propisane uvjete. Stoga je dao odobrenje da
Krapinska štedionica d.d. postane Zagorska banka d.d. Krapina,
Križevačka štedionica d.d. bit će Križevačka banka d.d. Križevci,
Štedionica Brod d.d. postat će Banka Brod d.d. Slavonski Brod,
Štedionica splitsko-dalmatinska d.d. pretvara se u Splitsko-
dalmatinsku banku d.d. Split, a Varaždinska štedionica Kovanica
d.d. prerasta u Banka Kovanica d.d. Varaždin.
Uvjete za prerastanje u banku ispunila je i Prva obrtnička
štedionica d.d. Zagreb, no njen vlasnik Siegfried Rudolf
Einhellig, koji je na ovoj sjednici Savjeta HNB dobio suglasnost za
stjecanje 100 posto dionica s pravom glasa u Hypobanci d.d. Zagreb,
pripojit će Prvu obrtničku štedionicu Hypobanci, što je također
odobreno. Tvrtka Cofisi S.A. iz Luksemburga zatražila je (s obzirom
na povezanost s postojećim dioničarima) suglasnost za stjecanje
2,43 posto dionica koje daju pravo glasa u glavnoj skupštini
Primorske banke d.d. Rijeka, s čime se Savjet HNB-a suglasio. Bank
Austria AG Beč dobila je prethodnu suglasnost za stjecanje 25 posto
dionica s pravom glasa u Wuestenrot stambenoj štedionici.
Savjet HNB-a suglasan je s prijedlogom nadzornog odbora Privredne
banke Zagreb - Laguna banke d.d. Poreč da za predsjednicu uprave te
banke bude imenovana Zdravka Cukon, kao i s prijedlogom nadzornog
odbora Podravske banke d.d., Koprivnica da član njene uprave bude
Marijan Marušić - stoji u priopćenju.
(Hina) pp mć