GUVERNER O STAJALIŠTIMA HNB-A OKO RIJEČKE BANKE

ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski na današnjem je susretu s novinarima ustvrdio kako HNB ne snosi odgovornost za slučaj Riječka banka, a iznoseći detaljnije kronologiju događanja kazao je da su "zakazale" interna kontrola i revizija Riječke banke, Uprava banke kao i vanjski revizori čiji je osnovni posao da provjere svo financijsko poslovanje.#L# Zadaci, ciljevi i način kontrola koje obavlja HNB su sasvim drugačiji, a ne postoje tehničke mogućnosti da HNB u sklopu svoje kontrole utvrdi krimalne radnje ako zakažu tijela unutar banke kao i vanjski revizor, jer se te radnje ne evidentiraju a dokumenti uništavaju. Ako u slučaju otvaranja rasprave u Saboru prevladavajući stav bude da postoji objektivna ili subjektivna odgovornost HNB-a, guverner, zamjenik guvernera i sva četiri viceguvernera HNB-a, spremni su, kako su svi danas potvrdili, odmah podnijeti ostavke. Čelništvo HNB-a smatra i da se u trenutku kad se situacija normalizirala, kada je trebalo smireno raditi i uspješno završiti posao prodaje Riječke banke, "pokreće javna kampanja koja se prezentira kao zabrinutost svih društvenih čimbenika za situaciji u Riječkoj banci, a u suštini se pretvara u izravni napad na HNB, ne razmatrajući ulogu ostalih sudionika". Do kampanje, ukazuju, dolazi i u trenutku kad su u saborskoj proceduri zakonska rješenja koja zadiru u sfere pojedinih krugova (platni promet, štedno- kredinte zadruge) i koji se javno suprotstavljaju tim prijedlozima. U tome sudjeluju i pojedini članovi Savjeta HNB-a, a najmanje za jednog, kaže guverner, postoji opravdana sumnja o sukobu interesa zbog njegovih aktivnosti izvan HNB-a. Guverner je izvijestio i da Vlada ozbiljno razmišlja o izmjeni postojećg ili donošenju novog zakona o reviziji, u kojem bi pitanje odgovornosti kao i uvjeti obavljanja revizija bili postroženi. Viceguverner Čedomir Maletić je naglasio da primjerice imamo dvije institucije koje daju revizorima licence a nema tijela - suda časti za utvrđivanje njihove odgovornosti. Iznoseći više-manje poznatu kronologiju događanja, guverner HNB-a je kazao da je nepobitno utvrđeno kako je u Riječkoj banci riječ o kriminalnom djelu, čije će neposredne izvršioce, suradnike, širi krug upoznatih, motive i sam način obavljanja tih radnji utvrditi istraga, u koju su uz policiju uključeni predstavnici HNB-a. Upućen je i dopis pojedinim institucijama za obavljanje forenzičarske istrage, bez koje će biti teško rekonstruirati sva događanja. Odgovor tih institucija očekuje se ovih dana, a za samu bi provedbu trebalo par mjeseci. Rekonstrukcija događanja zapravo seže na sam početak 1998. i, izgleda, inicijalni gubitak od 330.000 dolara. Četiri godine nakon toga, početkom siječnja 2002. u HNB je stigla i druga anonimna prijava. Tragom nje, HNB je zatražila očitovanje Uprave Riječke banke, koja je odgovorila kako je redovita interna te izvanredna kontrola kao i 25. siječnja revizorska tvrtka KPMG Croatia, utvrdila da je sve u redu. Zanimljivo je da se u tom odgovoru Uprava Riječke banke osvrće i na prvu anonimnu prijavu iz travnja 1999. naglasivši da je njihov odgovor i tada te podaci koje su iznijeti u dopisu 7. travnja 1999. HNB-u, "bili dokaz da u poslovanju ne postoje nepravilnosti te da je anonimna prijava bila neutemeljena". Iz HNB-a napominju da je, iako to nije običaj, HNB oba puta s prijavama upoznala Upravu banke. Kako je u trenutku prve prijave (travanj 1999.) banka bila u državnom vlasništvu - i Uprava i Nadzorni odbor bili su imenovani od stane države - HNB je time zapravo, kažu, upoznao državu. Inače, reviziju za 1998. i za 1999. radio je revizor PriceWaterhosue&Coopers, koji također nije utvrdio nepravilnosti. Slučaj se zapravo počeo odmotavati kada je jedna, engleska, korespodentska banka Riječke banke u ovoj godini izvijestila Bayerische Landesbank o neuobičajenim radnjama dealing rooma Riječke banke, što je pokrenulo internu istragu. Uz to, naglašavju u HNB-u, točno mjesec dana nakon što je i interna i eksterna kontrola i revizija utvrdila da je sve u redu i nakon što je 12. veljače izdao revizorsko mišljenje, KPMG obavješćuje HNB da povlači svoje izvješće za 2001. U trenutku neposredno i oko početka izbijanja slučaja, "predsjednik Uprave (Riječke banke) povlači svoju štednju, a Uprava omogućuje malim dioničarima da banci prodaju svoje dionice po cijeni većoj od tržišne". Naime, 8. ožujka je Banka, odlukom Uprave, kupila 20.189 dionica za 5,5 milijuna kuna, po cijeni od 260, 268 i 270 kuna po dionici, iako su bili upoznati s nalazima interne kontrole od 6. ožujka i utvrđenim nepravilnostima. A 10. ožujka 2002. (u nedjelju navečer) Uprava Riječke banke upoznaje HNB s nalazima kontrole. Tri-četiri dana nakon toga informacija o slučaju ide preko njemačkih medija. U to vrijeme BLB, kaže guverner, upućuje dopis hrvatskoj Vladi i optužuje je za prijevaru i ističe da od 15. ožujka 2002. ne snosi više nikakvu odgovornost za Riječku banku. Tri dana nakon dopisa hrvatskoj Vladi BLB banku prodaje za 1 dolar. Ostaju samo HNB i Vlada, a HNB djeluje tako da spašava banku i održava likvidnost operacijom koja je iznosila 2 milijarde kuna te istodobno šalje svoju ekipu u Riječku banku. (Hina) db ds