HR-HNB-SAVJET-KAMATE-Centralna (Narodna) banka HNB: NIŽA LOMBARDNA STOPA I NAKNADA NA KUNSKU OBVEZNU PRIČUVU HNB: NIŽA LOMBARDNA STOPA I NAKNADA NA KUNSKU OBVEZNU PRIČUVU Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na jučerašnjoj je sjednici,
pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja, prihvatio monetarnu projekciju za drugo tromjesečje 2002., izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i financijska izvješća HNB-a za 2001., te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Kako je priopćeno iz HNB-a, u ožujku je mjesečna inflacija iznosila 0,4 posto, a međugodišnja inflacijska stopa 3,2 posto. Stabilnost tečaja je očuvana, uz ojačale aprecijacijske pritiske koji su izazvali i dvije intervencije središnje banke na deviznom tržištu, a u kojima je otkupljeno ukupno 237,9 milijuna eura. Monetarni učinci tih intervencija, kao i kredita za likvidnost odobrenog Riječkoj banci, u međuvremenu su uspješno neutralizirani. Silazni trend kamata na kredite poduzećima i građanima i dalje se nastavlja. Smanjuje se neto inozemna aktiva banaka, a povećava domaća. Podaci o kretanju deviznih depozita potvrđuju da odljev deviza iz Riječke banke nije izazvao sličnu pojavu u drugim bankama, ali i da su splasnule visoke stope rasta izazvane uvođenjem eura - stoji u priopćenju. Ponukan visokom likvidnošću bankovnog sustava i razinom kamatnih
HNB: NIŽA LOMBARDNA STOPA I NAKNADA NA KUNSKU OBVEZNU PRIČUVU
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na jučerašnjoj je sjednici, pod
predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio
najnovija novčana i gospodarska kretanja, prihvatio monetarnu
projekciju za drugo tromjesečje 2002., izvješće o upravljanju
međunarodnim pričuvama i financijska izvješća HNB-a za 2001., te
donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Kako je priopćeno
iz HNB-a, u ožujku je mjesečna inflacija iznosila 0,4 posto, a
međugodišnja inflacijska stopa 3,2 posto. Stabilnost tečaja je
očuvana, uz ojačale aprecijacijske pritiske koji su izazvali i
dvije intervencije središnje banke na deviznom tržištu, a u kojima
je otkupljeno ukupno 237,9 milijuna eura. Monetarni učinci tih
intervencija, kao i kredita za likvidnost odobrenog Riječkoj
banci, u međuvremenu su uspješno neutralizirani. Silazni trend
kamata na kredite poduzećima i građanima i dalje se nastavlja.
Smanjuje se neto inozemna aktiva banaka, a povećava domaća. Podaci
o kretanju deviznih depozita potvrđuju da odljev deviza iz Riječke
banke nije izazvao sličnu pojavu u drugim bankama, ali i da su
splasnule visoke stope rasta izazvane uvođenjem eura - stoji u
priopćenju.
Ponukan visokom likvidnošću bankovnog sustava i razinom kamatnih
stopa na novčanom tržištu, te smanjenjem kamatnih stopa na
blagajničke i trezorske zapise na temelju kojih se odobravaju
lombardni krediti, Savjet HNB donio je odluku o smanjenju lombardne
stope sa 10 na 9,5 posto godišnje. Promjena te referentne stope
trebala bi potaknuti smanjenje kamatnih stopa na tržištu, a time i
ublažavanje aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Imajući u
vidu isti cilj, Savjet HNB-a smanjio je i stopu po kojoj HNB plaća
naknadu na sredstva izdvojenog kunskog dijela obvezne pričuve s 2
na 1,75 posto.
Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke iznosile su na
kraju prošle godine 4,67 milijardi dolara, što je za 1,15 milijardi
više nego na isteku prethodne godine. Na povećanje je najviše
utjecao otkup deviza od komercijalnih banaka (807 milijuna
dolara), a s manjim stavkama sudjelovao je i otkup deviza od
Ministarstva financija, povećanje deviznih blagajničkih zapisa,
priljev zlata i deviza po osnovi sukcesije, te prihodi od ulaganja
tih deviznih pričuva. Porast bi bio i veći da banke nisu istodobno i
kupovale devize od središnje banke (oko 424 milijuna dolara), te da
nije bilo negativnog učinka međuvalutnih odnosa, proizašlog
ponajviše iz slabljenja eura prema dolaru.
Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je da šest štedionica, koje
su do kraja prošle godine podnijele zahtjeve za prerastanje u banku
ovlaštenu za obavljanje poslova navedenih u članku 35. Zakona o
bankama, ispunjava propisane uvjete. Stoga je dao odobrenje da
Krapinska štedionica d.d. postane Zagorska banka d.d. Krapina,
Križevačka štedionica d.d. bit će Križevačka banka d.d. Križevci,
Štedionica Brod d.d. postat će Banka Brod d.d. Slavonski Brod,
Štedionica splitsko-dalmatinska d.d. pretvara se u Splitsko-
dalmatinsku banku d.d. Split, a Varaždinska štedionica Kovanica
d.d. prerasta u Banka Kovanica d.d. Varaždin. Uvjete za prerastanje
u banku ispunila je i Prva obrtnička štedionica d.d. Zagreb, no njen
vlasnik Siegfried Rudolf Einhellig, koji je na ovoj sjednici
Savjeta HNB dobio suglasnost za stjecanje 100 posto dionica s
pravom glasa u Hypobanci d.d. Zagreb, pripojit će Prvu obrtničku
štedionicu Hypobanci, što je također odobreno. Tvrtka Cofisi S.A.
iz Luksemburga zatražila je (s obzirom na povezanost s postojećim
dioničarima) suglasnost za stjecanje 2,43 posto dionica koje daju
pravo glasa u glavnoj skupštini Primorske banke d.d. Rijeka, s čime
se Savjet HNB-a suglasio. Bank Austria AG Beč dobila je prethodnu
suglasnost za stjecanje 25 posto dionica s pravom glasa u
Wuestenrot stambenoj štedionici.
Savjet HNB-a suglasan je s prijedlogom nadzornog odbora Privredne
banke Zagreb - Laguna banke d.d. Poreč da za predsjednicu uprave te
banke bude imenovana Zdravka Cukon, kao i s prijedlogom nadzornog
odbora Podravske banke d.d., Koprivnica da član njene uprave bude
Marijan Marušić - stoji u priopćenju.