ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, razmatrajući godišnje izvješće HNB-a za prošlu godinu, zaključio da je središnja banka u 2001. godini uspješno ostvarila svoj osnovni cilj:
zadržavanje niske stope inflacije, izvješćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na
današnjoj je sjednici, razmatrajući godišnje izvješće HNB-a za
prošlu godinu, zaključio da je središnja banka u 2001. godini
uspješno ostvarila svoj osnovni cilj: zadržavanje niske stope
inflacije, izvješćeno je iz HNB-a.#L#
Cijene na malo porasle su lani 2,6 posto, a stopa temeljnog rasta
cijena (bez administrativnih i sezonskih cijena) iznosila je 1,7
posto.
Niska razina inflacije zadržana je i u ovoj godini, tako da su
maloprodajne cijene u travnju samo 2,2 posto više nego u istom
mjesecu prošle godine, a za prva četiri ovogodišnja mjeseca 2,9
posto veće nego u istom lanjskom razdoblju.
Monetarna politika pritom nije bila restriktivna. Središnja banka
je stvarala i održavala visoku likvidnost bankovnog sustava,
omogućavajući bankama da, nakon konsolidacije u 2000. godini, u
prošloj godini snažno povećaju plasmane poduzećima i stanovništvu,
uz i nadalje opadajuće kamatne stope. Primarni novac, tj. novac
koji emisijom stvara Hrvatska narodna banka, porastao je u 2001. za
čak 52 posto, novac na računima za namiru poduzeća, stanovništva i
ostalih sektora te gotovina u optjecaju zajedno su porasli za 32
posto, dok su plasmani poslovnih banaka nebankarskom sektoru
povećani za 23 posto. Takva su kretanja doprinijela oživljavanju
gospodarskoga rasta, bez pritisaka za povećanje inflacije. Nakon
recesije u 1999. i početka oporavka u 2000., bruto domaći proizvod
povećan je u 2001. godini 4,1 posto.
Dodatnu kunsku likvidnost banaka Hrvatska narodna banka je
stvarala prije svega otkupom deviza na deviznom tržištu,
sprečavajući time jačanje kune. Neto otkupom deviza Hrvatska
narodna banka je tokom 2001. stvorila čak 7.297 milijuna kuna
primarne likvidnosti. Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne
banke povećane su u 2001. za rekordnih 1.152 milijuna dolara, te su
zadnjega dana godine dostigle razinu od 4.677 milijuna dolara.
Prirast pričuva ostvaren je iz neto otkupa deviza na tržištu,
prihodima od ulaganja deviznih pričuva (prosječni prinos iznosio
je na eurski portfelj 4,63 posto, a na dolarski 4,72 posto) te
priljevom zlata i deviza temeljem raspodjele sredstava bivše SFRJ u
BIS-u (126 milijuna dolara).
Vrijedi spomenuti da je i u uvjetima visokog deviznog priljeva i
razmjerno ograničenog prostora za veće promjene instrumenata
monetarne politike, središnja banka smanjila opću stopu obvezne
rezerve sa 23,5 posto na 19,0 posto, te objedinila stopu i osnovicu
obračuna obvezne rezerve. Time HNB potvrđuje svoju namjeru da bitno
smanji značaj ovog monetarnog instrumenta.
Bankovni sustav u 2001. karakterizira povećanje stabilnosti i
učinkovitosti. To se očituje u smanjenju prosječnih troškova na
jedinicu aktive, te u rastu prosječnog broja jedinica aktive na
zaposlenika banke. Profitabilnost je povećana u apsolutnom iznosu
i prema prosječnom broju jedinica aktive odnosno kapitala.
Kvaliteta plasmana banaka je poboljšana, što rezultira smanjenjem
udjela loših plasman i rezervacija. Povjerenje u bankovni sustav je
učvršćeno, što se može zaključiti i iz zadržavanja deviznih
sredstava u sustavu i nakon završetka zamjene valuta u euro.
U prilog takvom zaključku govori i to da se problemi do kojih je
početkom ove godine došlo u Riječkoj banci nisu prenijeli na ostale
banke, zahvaljujući i uspješno obavljanoj zadaći središnje banke
kao "pozajmljivača u nuždi". Brzim i odlučnim mjerama Hrvatske
narodne banke i Vlade RH, osiguranjem likvidnosti, promjenom
vlasnika, promjenom uprave i kasnijom privatizacijom, vraćeno je
povjerenje u banku i prekinuta navala na šaltere. Novac štediša i
deponenata ostao je siguran, a izbjegnuti su i troškovi za porezne
obveznike.
U povodu slučaja Riječke banke članovi Savjeta HNB podrobnije su
upoznati s propisima i praksom u bankovnom nadzoru, kako bi se
razmotrila potreba i mogućnost za poboljšanje važeće regulative i
postupanja u njenoj primjeni, u cilju zaštite štediša i deponenata,
te stabilnosti i sigurnosti cjelokupnog bankovnog sustava. Pritom
je posebno istaknuto da služba nadzora i kontrole u središnjoj
banci ne vodi poslove uprave banaka niti provjerava svaku njihovu
transakciju, već provjera posluje li banka u skladu s propisima, te
procjenjuje bančin način i učinkovitost upravljanja rizicima.
Ocijenjeno je da je sadašnji zakonski i regulatorni okvir uglavnom
zadovoljavajući, a nakon donošenja novog Zakona o bankama i svih
podzakonskih akata bit će u potpunosti usklađen sa smjernicama EU i
relevantnim međunarodnim standardima. Također je ocijenjeno da
metodologija rada nadzora i kontrole bankovnog sustava odražava
dostignuća suvremene supervizijske prakse, čemu je prilagođena i
organizacijska struktura Sektora nadzora i kontrole HNB-a.
Hrvatska narodna banka kontinuirano će unapređivati te funkcije,
sukladno svjetskim dostignućima i standardima, s ciljem što
pravodobnijeg prepoznavanja, praćenja i procjenjivanja
postojećih i novih rizika u bankovnom poslovanju. To međutim, ne
podrazumijeva preuzimanje nadležnosti i odgovornosti uprava
banaka i drugih ključnih čimbenika u nadziranju njihova rada.
Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je suglasnost Erste Bank der
Osterreichischen Sparkassen AG Beč za stjecanje do sto posto
dionica s pravom glasa u Riječkoj banci; Prvoj stambenoj štedionici
d.d. Zagreb za stjecanje sto posto dionica s pravom glasa u
Hrvatskoj stambenoj štedionici d.d. Varaždin i za pripajanje te
štedionice, kao i suglasnost Raiffeisen International
Beteiligungs AG za stjecanje 9,77 posto dionica Raiffeisenbank
Austria d.d. Zagreb, priopćeno je iz HNB-a.
(Hina) pp ds