MONETARNA POLITIKA NEĆE SE MIJENJATI, BEZ PROMJENA I STOPA OBVEZNE MONETARNA POLITIKA NEĆE SE MIJENJATI, BEZ PROMJENA I STOPA OBVEZNE REZERVE Monetarna politika u ovoj se godini neće mijenjati, njen cilj je niska inflacija, a kod
instrumenata i mjera monetarne politike do kraja godine vjerojatno neće biti promjena stope obvezne rezerve, dok bi do tehničkih promjena moglo doći kod blagajničkih zapisa, izjavio je danas viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Relja Martić. Monetarna politika u ovoj godini logičan je nastavak politike iz prošle godine, njen cilj je održanje niske inflacije, vodit će se monetarna politika koja će omogućavati održanje relativne stabilnosti tečaja, kazao je Martić na seminaru "Monetarna politika u tekućoj godini" kojega je organizirao Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO). Cilj HNB-a u 2002. je inflacija od 3 do 4 posto, a u slučaju jačanja inflatornih pritisaka središnja banka će poduzeti određene mjere, rekao je Martić. Opasnost za jačanje inflatornih pritisaka leži u cijenama energenata, ali Martić procjenjuje da najavljene promjene cijena plina i električne energije ne bi trebale biti tolike da izazovu neke probleme. Martić u ovoj godini očekuje veći priljev deviza zbog
MONETARNA POLITIKA NEĆE SE MIJENJATI, BEZ PROMJENA I STOPA OBVEZNE
REZERVE
Monetarna politika u ovoj se godini neće mijenjati, njen cilj je
niska inflacija, a kod instrumenata i mjera monetarne politike do
kraja godine vjerojatno neće biti promjena stope obvezne rezerve,
dok bi do tehničkih promjena moglo doći kod blagajničkih zapisa,
izjavio je danas viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Relja
Martić.
Monetarna politika u ovoj godini logičan je nastavak politike iz
prošle godine, njen cilj je održanje niske inflacije, vodit će se
monetarna politika koja će omogućavati održanje relativne
stabilnosti tečaja, kazao je Martić na seminaru "Monetarna
politika u tekućoj godini" kojega je organizirao Hrvatski institut
za bankarstvo i osiguranje (HIBO).
Cilj HNB-a u 2002. je inflacija od 3 do 4 posto, a u slučaju jačanja
inflatornih pritisaka središnja banka će poduzeti određene mjere,
rekao je Martić. Opasnost za jačanje inflatornih pritisaka leži u
cijenama energenata, ali Martić procjenjuje da najavljene promjene
cijena plina i električne energije ne bi trebale biti tolike da
izazovu neke probleme.
Martić u ovoj godini očekuje veći priljev deviza zbog
privatizacijskih prihoda i inozemnog zaduživanja za cestogradnju,
prihoda od turizma, te valutnog restrukturiranja aktive banaka
(dio deviza iz inozemstva vratit će se na domaće tržište). Stoga
procjenjuje da će središnja banka biti dosta prisutna na deviznom
tržištu, da će intervenirati da se spriječi jače jačanje kune.
Govoreći o instrumentima i mjerama monetarne politike, Martić je
moguće promjene najavio kod obvezne rezerve banaka kod HNB-a i
blagajničkih zapisa. Iako je srednjoročni plan smanjenje stope
obvezne rezerve, lako se može desiti da ove godine ne bude nikakvog
smanjenja, kaže Martić. Ako pritisci na tečaj i tendencije na
deviznom tržištu budu zahtijevale, najavljuje da će središnja
banka čak morati razmotriti povećanje postotka deviznog dijela
obvezne rezerve koja se izdvaja u kunama (sada je to 25 posto).
Kod blagajničkih zapisa Matrić najavljuje da će se najvjerojatnije
ponovno preći na tjedne aukcije (sada svakih pet tjedana), te
ukinuti rokovi dospijeća od 70 i 105 dana i ostati samo na roku od 35
dana.
U zakonodavnoj sferi očekuje se skoro donošenje novog zakona o
bankama, a u pripremi je i novi devizni zakon koji, prema riječima
čelnika HNB-a, neće stupiti na snagu u ovoj godini. Taj zakon
predviđa liberalizaciju kapitalnih transakcija, ali postupno,
istaknuo je viceguverner Adolf Matejka.
Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, govoreći o euroizaciji u
Hrvatskoj, iznio je i podatak da je oko 87 posto ukupnih depozita u
hrvatskom bankovnom sustavu u stranom novcu.
Čelnici središnje banke okupljenim su bankarima prenijeli i
procjenu o gospodarskom rastu od 3,5 posto u ovoj godini, te
izvijestili da su ovih dana devizne rezerve HNB-a premašile pet
milijardi dolara.