NA VLADI JE DA ODLUČI O PRIJELAZU RUPA ZA TRANZIT NAFTE

ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Ministarstvo gospodarstva izvijestit će hrvatsku Vladu o slovenskom zahtjevu da se prijevoz i provoz nafte i naftnih derivata omogući i preko graničnog prijelaza Rupa, te preko Pasjaka, a na Vladi je da odluči o tom zahtjevu, izjavila je pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec nakon današnjeg, trećeg sastanka stručnih radnih skupina dviju zemalja o problemu tranzita nafte. #L# Slovenska strana predlaže da se za tranzit nafte i naftnih derivata otvori koridor Rijeka - granični prijelaz Rupa, te koridor preko Pasjaka i očekuje da hrvatska Vlada o tome raspravlja i što prije izvijesti slovensku stranu, istaknula je državna podtajnica slovenskog Ministarstva okoliša i prostora Olga Marinko. Unatoč i današnjim razgovorima, koje Spevec ocjenjuje dobrim znakom i korakom u pravom smjeru, problem tranzita naftnih derivata naći će se idući tjedan (13. i 14. svibnja) na dnevnom redu tijela Ugovora o energetskoj povelji u Bruxellesu. Slovenija ne namjerava povući taj zahtjev dok se problem ne riješi, a u slučaju potrebe spremna je i na daljnje korake, kazala je Marinko. Spevec je ponovila kako misli da i dalje probleme oko provoza nafte treba rješavati bilateralnim putem, kao što je to preporučeno i nakon rasprave na Vijeću za trgovinu robom WTO-a. Danas se razgovaralo i o nekim drugim spornim pitanjima, a Spevec pritom ocjenjuje da je došlo i do određenih zabuna vezano za policijsku pratnju cisterni s naftom, uzimanja uzoraka robe u tranzitu. Hrvatska ni u jednom trenutku nije zatražila od prijevoznika u tranzitu uzimanje uzoraka, jer se cisterne važu, kazala je. Istaknula je i da se u tranzitu vozi bez policijske pratnje, a izuzetak je jedino koridor od Karlovca do prijelaza Izačići (s BiH), jer taj koridor prolazi Nacionalnim parkom Plitvice. Na upit da li slovenska strana, ako se prihvate prijelazi Rupa i Pasjak, prihvaća i koridore, Marinko je odgovorila kako slovenska strana razumije potez o koridorima. No, dodaje da sadašnja rješenja za slovenske prijevoznike znače da umjesto 30 kilometara od Rijeke do Rupa, moraju voziti i 300 kilometara od Rijeke pa na prijelaz Bregana i dalje. Spevec pak ističe da je kod koridora bitna suradnja dviju zemalja, pogotovo u planiranju cestovne infrastrukture. Jer pravac (preko Rupa) koji se postavio ključnim takav je i za hrvatsku stranu, koja bi željela i gradnju autoceste na tom pravcu. Ako je slovenska strana zainteresirana za korištenje određenih pravaca preko Hrvatske, moraju biti zainteresirani i da se sa slovenske strane te ceste tako tretiraju, a ne da autocesta završava na jednoj granici, kazala je Spevec. Hrvatska je početkom godine izmjenama Pravilnika o prijevozu opasnih tvari ograničila mogućnosti provoza opasnih tvari, među njima i nafte i naftnih derivata, propisala granične prijelaze i koridore za njihov prijevoz i provoz. Te su mjere izazvale reakcije susjednih zemalja, posebice Slovenije, te BiH s kojom je problem riješen dopuštanjem tranzita, pod posebnim uvjetima, preko prijelaza Izačić. Sredinom ožujka objavljena je i Odluka o određivanju cesta za prijevoz opasnih tvari kojom je, uz ostalo, prijelaz Rupa dopušten za provoz opasnih tvari osim nafte i benzina. (Hina) bn ds