ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Austrijski kulturni forum u Zagrebu priredio je večeras predavanje jezikoslovca Ive Sučića (Szucicha) iz Trajštofa "Gradišćanskohrvatski književni jezik u odnosu na hrvatski književni jezik".
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Austrijski kulturni forum u Zagrebu
priredio je večeras predavanje jezikoslovca Ive Sučića (Szucicha)
iz Trajštofa "Gradišćanskohrvatski književni jezik u odnosu na
hrvatski književni jezik".#L#
Obrazlažući zašto Hrvati u Gradišću pišu posebnu i opširnu
gramatiku svojega književnoga jezika, predavač je rekao da su se
gradišćanski Hrvati u svojoj pismenosti ugledali i naslanjali na
književna djela u matičnoj državi. Nastojali su svoj književni
jezik bar donekle prilagoditi jezičnom razvoju u Hrvatskoj. No do
sada nisu uspjeli ostvariti zamišljeno, zaključio je, dodavši kako
najveći dio gradišćanskohrvatskog jezika pripada čakavskomu
narječju, ali ima i štokavskog. Temelj jezika su čakavsko-ikavsko-
ekavski govor, ustvrdio je.
Predavač prati i zanimanje gradišćanskih istraživača za svoj jezik
od 17. stoljeća do danas te ističe da je Gajeva pravopisana reforma
u gradišćanski hrvatski jezik preuzeta tek potkraj 19. stoljeća.
Jačanje Vukovaca u domovini znatno je otežalo prilagodbu
gradišćanskohrvatskog domovinskom jeziku, nastavio je,
podsjetivši da su osobito Mate Meršić i Milo Radić svojim poznatim
pjesničkim djelom ojačali čakavsku osnovicu gradišćanskog govora.
Suvremeni život traži da se književni jezik gradišćanskih Hrvata
normira kao standardni jezični oblik, rekao je Sučić, ustvrdivši da
za to treba izraditi gradišćanskohrvatske rječnike, kojima bi se
ojačala autonomnost gradišćanskohrvatskog jezika u odnosu na
hrvatski standardni jezik, rekao je.
Sučić je govorio i o izradbi gradišćanskohrvatske gramatike, što je
poduprla Europska unija, a suradnici su bečki, zagrebački i
gradišćanski stručnjaci. Ustvrdio je da svakom gradišćanskom
Hrvatu koji dobro vlada svojim zavičajnim jezičnim oblikom nije
teško pratiti književna djela na hrvatskom jeziku.
Na kraju je predavač podsjetio da je 1987. gradišćanskohrvatski
jezik postao drugim službenim jezikom u Gradišću te da je
austrijsko Savezno kancelarstvo u Beču prošle godine objavilo
dvosveščani upravno-pravni rječnik na gradišćanskom.
Autor je govorio i o jezičnom stanju u vrtićima i školama u
Gradišću.
(Hina) ta mć