FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-14.IV.CORRIERE - R. ZOELICK: EUROPLJANI 'RAZUZDANI PSI' IMPERIJALIZMA?

IT-US-E-supersila, savezi, gospodarstvo, krize-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT-14.IV.CORRIERE - R. ZOELICK: EUROPLJANI 'RAZUZDANI PSI' IMPERIJALIZMA? ITALIJACORRIERE DELLA SERA14. IV. 2002.Atlantik je širi"Robert Zoelick, predstavnik Bushove administracije i odgovorni za američku trgovinsku politiku u svijetu, nastojao je ublažiti, govoreći jednoj skupini Kineza, teške namete na čelik (30 posto) koje je nametnuo predsjednik kako bi zaštitio metalurške industrije u područjima gdje je njegova biračka potpora klimava. To je posljednja epizoda stare priče. Amerika vjeruje u slobodnu trgovinu ali se ne ustručava, ako to traži unutarnja politika, usvojiti protekcionističke mjere. (...) Prošlih dana u Washingtonu, na susretu trilateralne komisije (skupine za raspravu između Europe, Amerike i Japana, utemeljene šezdesetih godina), Europljani i Amerikanci su se oštro sukobili. Malo kasnije je Zoelick pozvao Kineze da se ne svrstaju uz 'running dogs of european imperialism', razuzdanim psima europskog imperijalizma.(...)To je ozračje koje je bivšem izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahu dopustilo oštro napasti Europu na konferenciji u Washingtonu. Došavši u SAD kako bi uvjerio Busha da ne sprječava Sharonove operacije u Palestini, Netanyahu je omalovažavajući
ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 14. IV. 2002. Atlantik je širi "Robert Zoelick, predstavnik Bushove administracije i odgovorni za američku trgovinsku politiku u svijetu, nastojao je ublažiti, govoreći jednoj skupini Kineza, teške namete na čelik (30 posto) koje je nametnuo predsjednik kako bi zaštitio metalurške industrije u područjima gdje je njegova biračka potpora klimava. To je posljednja epizoda stare priče. Amerika vjeruje u slobodnu trgovinu ali se ne ustručava, ako to traži unutarnja politika, usvojiti protekcionističke mjere. (...) Prošlih dana u Washingtonu, na susretu trilateralne komisije (skupine za raspravu između Europe, Amerike i Japana, utemeljene šezdesetih godina), Europljani i Amerikanci su se oštro sukobili. Malo kasnije je Zoelick pozvao Kineze da se ne svrstaju uz 'running dogs of european imperialism', razuzdanim psima europskog imperijalizma.(...) To je ozračje koje je bivšem izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahu dopustilo oštro napasti Europu na konferenciji u Washingtonu. Došavši u SAD kako bi uvjerio Busha da ne sprječava Sharonove operacije u Palestini, Netanyahu je omalovažavajući govorio o europskoj politici na Bliskom istoku i kazao je da se 'od takvih vlada ne bi ništa drugo ni očekivalo'. Mnogi američki gledatelji sigurno su to odobravali i smješkali se. Čelik i Palestina samo su dvije među mnogim temama i problemima u kojima Europa i Amerika imaju suprotstavljena stajališta. Podijeljeni smo i daleki u nekim velikim etičko-političkim pitanjima (smrtna kazna i međunarodni kazneni sud), glede smjernica gospodarske politike i politike zaštite okoliša, glede antitrust režima kojega treba primijeniti u velikim spajanjima i preuzimanjima, glede odnosa spram Irana, glede prikladnosti vojne akcije protiv Iraka i, vjerojatno (mada se proturječje, u ovom slučaju, diskretno prešućuje) glede zadaća međunarodnih snaga u Kablu. Neki se, u pozadini, trude pokrpati odnose i podsjetiti na korisnost saveza. No Bushova je Amerika postala, poglavito nakon 11. rujna, grubo unilateralistička, odnosno uvjerena da ne mora obraćati pozornost na bilo čije savjete, dok Europa, s druge strane, izražava svoju nemoć u nekim slučajevima (mislim na predložene sankcije protiv Izraela) hirovitim i nesmotrenim inicijativama. To nije sve. Sporazum između NATO-a i Rusije koji će se potpisati u Italiji krajem svibnja, jest dobra stvar, ali mijenja prirodu organizacije i lišava je dobrog djela njenog izvornog euro-američkog karaktera. Razlike su neizbježne i možda nužne u trenutku u kojemu EU opravdano želi imati veći značaj od samog zbroja njegovih članica. No neka kriza između Europe i Sjedinjenih Država bila bi neusporedivo teža od onih na koje se danas usredotočuje naša pozornost. Prije više od 60 godina Churchill i Roosevelt sastali su se na palubi broda usred oceana i potpisali su Atlantsku povelju. Ako ne želimo da Atlantik postane preširok, vrijeme je da potpišemo još jednu, prigodno osuvremenjenu", piše Sergio Romano.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙