FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 13. IV. LETICA: HRVATSKA JE U TEŽOJ KRIZI OD ARGENTINE

US-HR-gospodarstvo-Vlada-Bankarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije VOA 13. IV. LETICA: HRVATSKA JE U TEŽOJ KRIZI OD ARGENTINE GLAS AMERIKE - VOA13. IV. 2002.Letica: gospodarska kriza u Hrvatskoj teža nego ona u Argentini. Prilog Željka MatićaVeć dulje vrijeme dio hrvatskih gospodarstvenika i sociologa ukazuje da Hrvatskoj prijeti argentinski sindrom tj. potpuni gospodarski kolaps. Prošli tjedan prof. dr. Slaven Letica je boravio u Argentini. Po povratku iz Argentine pitali smo ga jesu li izjave njegovih hrvatskih kolega utemeljene. = U jednoj racionalnoj analizi koju sam radio za ovaj intervju za svoju kolumnu u Globusu koja će biti objavljena sljedećeg tjedna u Globusu, Hrvatska je za otprilike 20-22 posto u težoj gospodarskoj krizi od Argentine. Dakle, kad se izmjere svi objektivni pokazatelji kriznosti hrvatskog i argentinskog stanja može se kazati da je Hrvatska 20-22 posto u težoj gospodarskoj situaciji od Argentine, ali toga nažalost nitko nije svjestan pa ni predsjednik države, ni predsjednik Vlade ni ministri zaduženi za gospodarsku politiku. - Jesu li uzroci krize u Hrvatskoj i Argentini slični? = Ono što me najviše šokiralo, a i moje sugovornike u Argentini bila je okolnost što sam mogao ispričati priču o krahu Argentine
GLAS AMERIKE - VOA 13. IV. 2002. Letica: gospodarska kriza u Hrvatskoj teža nego ona u Argentini. Prilog Željka Matića Već dulje vrijeme dio hrvatskih gospodarstvenika i sociologa ukazuje da Hrvatskoj prijeti argentinski sindrom tj. potpuni gospodarski kolaps. Prošli tjedan prof. dr. Slaven Letica je boravio u Argentini. Po povratku iz Argentine pitali smo ga jesu li izjave njegovih hrvatskih kolega utemeljene. = U jednoj racionalnoj analizi koju sam radio za ovaj intervju za svoju kolumnu u Globusu koja će biti objavljena sljedećeg tjedna u Globusu, Hrvatska je za otprilike 20-22 posto u težoj gospodarskoj krizi od Argentine. Dakle, kad se izmjere svi objektivni pokazatelji kriznosti hrvatskog i argentinskog stanja može se kazati da je Hrvatska 20-22 posto u težoj gospodarskoj situaciji od Argentine, ali toga nažalost nitko nije svjestan pa ni predsjednik države, ni predsjednik Vlade ni ministri zaduženi za gospodarsku politiku. - Jesu li uzroci krize u Hrvatskoj i Argentini slični? = Ono što me najviše šokiralo, a i moje sugovornike u Argentini bila je okolnost što sam mogao ispričati priču o krahu Argentine pričajući o tragediji Hrvatske. Naime, dogodilo se manje-više isto. Njihov trenutni državni dug prema inozemstvu 132 milijarde dolara. Svakog mjeseca oni na ime kamata moraju platiti inozemnim vjerovnicima milijardu dolara. Kriza se dogodila pod istim okolnostima, po istom receptu po kojem i kriza u Hrvatskoj u prošlih šest-sedam godina. Naime, 1989.-90. godine tadašnja Argentina je naslijedila ogromnu hiperinflaciju koja je na godišnjoj razini bila četiri tisuće posto i prve dvije-tri godine Argentina nije znala kako to zaustaviti i to je zaustavila u doba trećeg ministra gospodarstva kada je uvela striktni tečaj 1:1 u odnosu prema američkom dolaru i u tom dugom razdoblju jedini kriterij uspješnosti je bila stabilnost pezosa. U međuvremenu, pezos je gubio na stvarnoj vrijednosti, ali se održavala ta formalna stabilnost. Da bi se to održalo Argentinci su rasprodavali sve što se prodati dalo. Prodali su najprije telekomunikacije, vodoprivredu, poštu, šume, auto-ceste, željeznice, tunele, zračne luke, turističke objekte. Praktički u zadnjih sedam-osam godina u Argentini je prodano sve. Dakle, u tom smislu Hrvatska još nije Argentina jer je preostalo nešto. Na primjer, od deset argentinskih velikih banaka koje su bile u državnom vlasništvu danas je u njihovom vlasništvu samo jedna. Hrvatska u tom smislu ima još godinu dana da se sučeli s krizom otvorenog tipa kao što je argentinska. Posljedica prodaje strancima po hitnom postupku bila je ogromna korupcija, tako da je korumpiranost državnog činovništva takva kao što je otprilike u Hrvatskoj, otprilike šest posto društvenog proizvoda se odlijeva kroz korupcijske lance. Istraživanja koja sam vodio na Hrvatskoj ukazuju na negdje tri- četiri posto. Situacije su, dakle, donekle slične. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙