US-HR-gospodarstvo-Vlada-Bankarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije VOA 13. IV. LETICA: HRVATSKA JE U TEŽOJ KRIZI OD ARGENTINE GLAS AMERIKE - VOA13. IV. 2002.Letica: gospodarska kriza u Hrvatskoj teža nego ona u Argentini. Prilog
Željka MatićaVeć dulje vrijeme dio hrvatskih gospodarstvenika i sociologa ukazuje da Hrvatskoj prijeti argentinski sindrom tj. potpuni gospodarski kolaps. Prošli tjedan prof. dr. Slaven Letica je boravio u Argentini. Po povratku iz Argentine pitali smo ga jesu li izjave njegovih hrvatskih kolega utemeljene. = U jednoj racionalnoj analizi koju sam radio za ovaj intervju za svoju kolumnu u Globusu koja će biti objavljena sljedećeg tjedna u Globusu, Hrvatska je za otprilike 20-22 posto u težoj gospodarskoj krizi od Argentine. Dakle, kad se izmjere svi objektivni pokazatelji kriznosti hrvatskog i argentinskog stanja može se kazati da je Hrvatska 20-22 posto u težoj gospodarskoj situaciji od Argentine, ali toga nažalost nitko nije svjestan pa ni predsjednik države, ni predsjednik Vlade ni ministri zaduženi za gospodarsku politiku. - Jesu li uzroci krize u Hrvatskoj i Argentini slični? = Ono što me najviše šokiralo, a i moje sugovornike u Argentini bila je okolnost što sam mogao ispričati priču o krahu Argentine
GLAS AMERIKE - VOA
13. IV. 2002.
Letica: gospodarska kriza u Hrvatskoj teža nego ona u Argentini.
Prilog Željka Matića
Već dulje vrijeme dio hrvatskih gospodarstvenika i sociologa
ukazuje da Hrvatskoj prijeti argentinski sindrom tj. potpuni
gospodarski kolaps. Prošli tjedan prof. dr. Slaven Letica je
boravio u Argentini. Po povratku iz Argentine pitali smo ga jesu li
izjave njegovih hrvatskih kolega utemeljene.
= U jednoj racionalnoj analizi koju sam radio za ovaj intervju za
svoju kolumnu u Globusu koja će biti objavljena sljedećeg tjedna u
Globusu, Hrvatska je za otprilike 20-22 posto u težoj gospodarskoj
krizi od Argentine. Dakle, kad se izmjere svi objektivni
pokazatelji kriznosti hrvatskog i argentinskog stanja može se
kazati da je Hrvatska 20-22 posto u težoj gospodarskoj situaciji od
Argentine, ali toga nažalost nitko nije svjestan pa ni predsjednik
države, ni predsjednik Vlade ni ministri zaduženi za gospodarsku
politiku.
- Jesu li uzroci krize u Hrvatskoj i Argentini slični?
= Ono što me najviše šokiralo, a i moje sugovornike u Argentini bila
je okolnost što sam mogao ispričati priču o krahu Argentine
pričajući o tragediji Hrvatske. Naime, dogodilo se manje-više
isto. Njihov trenutni državni dug prema inozemstvu 132 milijarde
dolara. Svakog mjeseca oni na ime kamata moraju platiti inozemnim
vjerovnicima milijardu dolara. Kriza se dogodila pod istim
okolnostima, po istom receptu po kojem i kriza u Hrvatskoj u prošlih
šest-sedam godina. Naime, 1989.-90. godine tadašnja Argentina je
naslijedila ogromnu hiperinflaciju koja je na godišnjoj razini
bila četiri tisuće posto i prve dvije-tri godine Argentina nije
znala kako to zaustaviti i to je zaustavila u doba trećeg ministra
gospodarstva kada je uvela striktni tečaj 1:1 u odnosu prema
američkom dolaru i u tom dugom razdoblju jedini kriterij
uspješnosti je bila stabilnost pezosa. U međuvremenu, pezos je
gubio na stvarnoj vrijednosti, ali se održavala ta formalna
stabilnost. Da bi se to održalo Argentinci su rasprodavali sve što
se prodati dalo. Prodali su najprije telekomunikacije,
vodoprivredu, poštu, šume, auto-ceste, željeznice, tunele, zračne
luke, turističke objekte. Praktički u zadnjih sedam-osam godina u
Argentini je prodano sve. Dakle, u tom smislu Hrvatska još nije
Argentina jer je preostalo nešto. Na primjer, od deset argentinskih
velikih banaka koje su bile u državnom vlasništvu danas je u
njihovom vlasništvu samo jedna. Hrvatska u tom smislu ima još
godinu dana da se sučeli s krizom otvorenog tipa kao što je
argentinska. Posljedica prodaje strancima po hitnom postupku bila
je ogromna korupcija, tako da je korumpiranost državnog
činovništva takva kao što je otprilike u Hrvatskoj, otprilike šest
posto društvenog proizvoda se odlijeva kroz korupcijske lance.
Istraživanja koja sam vodio na Hrvatskoj ukazuju na negdje tri-
četiri posto. Situacije su, dakle, donekle slične.
(VOA)