DE-GB-BRITANIJA-ATOMSKO_ORUŽJE-Obrana-Ratovi NJ 26. III. TAZ: VALJA SE SUPROTSTAVITI BRITANSKOJ PRIJETNJI ATOMSKOM BOMBOM NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG26. III. 2002.Igra bombom"Kada su prije dva tjedna objavljeni detalji nove američke
doktrine o upotrebi atomskog oružja, odgovornim političarima u Njemačkoj pošlo je za rukom odbaciti nove planove kao teoretske spekulacije nekolicine birokrata u Pentagonu. Sada se za riječ javio jedan ministar - ne ostavivši nimalo prostora za tumačenja. Bude li to smatrala potrebnim, Velika Britanija upotrijebit će u ratu protiv Iraka atomsko oružje čak i ako njime ne bude napadnuta, izjavio je britanski ministar obrane Geoff Hoon. Ne usprotivi li se nitko toj izjavi, valja poći od pretpostavke da vlade ostalih članica NATO-a - uključujući i crveno-zelenu njemačku vladu - prihvaćaju takvu politiku. Pritom valja podsjetiti da je sadašnja njemačka vlada 1998. g. u sporazumu o sklapanju koalicije zapisala da će se 'založiti za odustajanje od inicijalne upotrebe atomskog oružja'.Doduše, upotreba atomskog oružja protiv Bagdada zapravo nije vjerojatna. Ipak, šteta se neće dogoditi tek kada bomba zaista bude bačena - već je prijetnja sama po sebi dovela u pitanje singularitet atomskog oružja. Doduše, kontroverzama obilježene rasprave o
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
26. III. 2002.
Igra bombom
"Kada su prije dva tjedna objavljeni detalji nove američke doktrine
o upotrebi atomskog oružja, odgovornim političarima u Njemačkoj
pošlo je za rukom odbaciti nove planove kao teoretske spekulacije
nekolicine birokrata u Pentagonu. Sada se za riječ javio jedan
ministar - ne ostavivši nimalo prostora za tumačenja. Bude li to
smatrala potrebnim, Velika Britanija upotrijebit će u ratu protiv
Iraka atomsko oružje čak i ako njime ne bude napadnuta, izjavio je
britanski ministar obrane Geoff Hoon. Ne usprotivi li se nitko toj
izjavi, valja poći od pretpostavke da vlade ostalih članica NATO-a
- uključujući i crveno-zelenu njemačku vladu - prihvaćaju takvu
politiku. Pritom valja podsjetiti da je sadašnja njemačka vlada
1998. g. u sporazumu o sklapanju koalicije zapisala da će se
'založiti za odustajanje od inicijalne upotrebe atomskog oružja'.
Doduše, upotreba atomskog oružja protiv Bagdada zapravo nije
vjerojatna. Ipak, šteta se neće dogoditi tek kada bomba zaista bude
bačena - već je prijetnja sama po sebi dovela u pitanje singularitet
atomskog oružja. Doduše, kontroverzama obilježene rasprave o
pretpostavci da atomska bomba nije tek nova faza u razvoju
tehnologije naoružanja vode se još od njezine prve primjene prije
više od 55 godina. Države koje raspolažu atomskim oružjem dosada je
nisu službeno dovodile u pitanje budući da djelotvorna obrana od
atomske bombe nije razvijena.
No, ako se atomska bomba više ne smatra singularnim oružjem,
prestat će vrijediti i posebna politička pravila za upotrebu tog
oružja. Raste opasnost da će porasti broj raspolagatelja atomskom
bombom te da će i druge države razmotriti mogućnost njezine
upotrebe. Time se slabi ugovor o neraspačavanju atomskog oružja
budući da sporazum koji nekim državama dopušta a ostalima brani
posjedovanje atomske bombe nije moguće trajno opravdati bez
pretpostavke o njezinom singularitetu. To će pak u sljedećem sukobu
gotovo otežati pa i onemogućiti odvraćanje sukobljenih atomskih
sila Pakistana i Indije od upotrebe atomskog oružja.
Ne usprotivi li se nitko prijetnji britanskog ministra obrane,
prijeti prava politička katastrofa. Zato to mora učiniti njemačka
vlada. Ne učini li to, posljedice će nadići razinu kršenja obećanja
iz crveno-zelenog koalicijskog sporazuma. Naime, u tom će slučaju
njemačka vlada biti suodgovorna ako se neki vojni aparat u svijetu
pridruži američkom i britanskom stavu - i ponovno započne rat,
primjenjujući i atomsko oružje u pogrešnom uvjerenju da ono više
nema singularni karakter", upozorava Erich Chauvistre.