US-E-RAT-ATOMSKO_ORUŽJE-NATO-Organizacije/savezi-Ratovi-Terorizam-Obrana NJ 12. III. TAZ: BUSH PITA EUROPLJANE HOĆE LI MU BITI SAVEZNICI U (ATOMSKOM) RATU NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG12. III. 2002.Eksploziv za NATO"George W. Bush je
povukao dalekosežan potez. Njegov govor naciji nagovješćuje da će za SAD ubuduće postojati dva glavna razloga za intervenciju - suzbijanje terorizma i borba protiv širenja oružja za masovno uništenje.Bush sada pokazuje da nije isključena ni mogućnost upotrebe atomskog oružja. Naprotiv, nove zadaće mogle bi uvjetovati proizvodnju novog atomskog oružja, nove testove i novu orijentaciju pri utvrđivanju ciljeva nuklearne politike. Taj element i osiguranje od uskrsavanja klasičnih nuklearnih prijetnji (Rusija, Kina) bitni su rezultati ispitivanja nuklearne politike Washingtona u takozvanom Nuclear Posture Reviewu (Pregled nuklearne politike - op. prev.).Objavljeni tajni odlomci tog dokumenta pokazuju da nuklearno oružje postaje sve značajnije iako je njegova količina smanjena. Manje je više.Europski političari ostali su bez riječi. Pritom valja napomenuti da je Bushov kabinet pozvao upravo njih da zauzmu određeno
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
12. III. 2002.
Eksploziv za NATO
"George W. Bush je povukao dalekosežan potez. Njegov govor naciji
nagovješćuje da će za SAD ubuduće postojati dva glavna razloga za
intervenciju - suzbijanje terorizma i borba protiv širenja oružja
za masovno uništenje.
Bush sada pokazuje da nije isključena ni mogućnost upotrebe
atomskog oružja. Naprotiv, nove zadaće mogle bi uvjetovati
proizvodnju novog atomskog oružja, nove testove i novu
orijentaciju pri utvrđivanju ciljeva nuklearne politike. Taj
element i osiguranje od uskrsavanja klasičnih nuklearnih prijetnji
(Rusija, Kina) bitni su rezultati ispitivanja nuklearne politike
Washingtona u takozvanom Nuclear Posture Reviewu (Pregled
nuklearne politike - op. prev.).
Objavljeni tajni odlomci tog dokumenta pokazuju da nuklearno
oružje postaje sve značajnije iako je njegova količina smanjena.
Manje je više.
Europski političari ostali su bez riječi. Pritom valja napomenuti
da je Bushov kabinet pozvao upravo njih da zauzmu određeno
stajalište prema tom pitanju. Na sjednici Vijeća NATO-a, održanoj u
siječnju ove godine, SAD su Europljanima ukazale na alternativu:
ili će zapadni savez odigrati bitnu ulogu u ratu protiv terorizma i
u borbi protiv širenja nuklearnog oružja ili će postati sasvim
beznačajan.
Odluka bi trebala biti donesena do sastanka na vrhu NATO-a,
zakazanog u studenom ove godine. Gledano iz američke perspektive,
pitanje može glasiti samo ovako: hoće li Europa surađivati kada SAD
objave rat terorističkim mrežama ili takozvanim državama-
negativcima - po potrebi i uz upotrebu atomskog oružja?
Rasprava o mogućem napadu na Irak tek je predjelo. Ponuda glavnog
jela i deserta još nije precizno utvrđena ali prilozi su već
pripremljeni. Kao i u slučaju međunarodnopravno problematičnih ili
međunarodnom pravu protivnih prošlih intervencija, SAD možda žele
pridobiti savezništvo europskih članica NATO-a u presedanima.
Naime, teže je pružiti otpor u slučaju zajedničkog djelovanja 19
demokratskih država nego u slučaju izdvojenog američkog nastupa.
Pozabavimo se ekstremnim scenarijem: kakvu bi odluku Europa
donijela kada bi Washington uputio NATO-u upit hoće li njegove
članice, kojima na raspolaganju stoji američko atomsko oružje u
okviru nuklearnog sudjelovanja, nastupiti rame uz rame sa SAD-om u
odgovarajućoj operaciji? To pitanje nije moguće zaobići. Bush ga
postavlja", zaključuje Otfried Nassauer, novinar free-lancer i
ravnatelj berlinskog Informacijskog centra za transatlantsku
sigurnost.