ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Razmjena iskustava na području suradnje nevladinog sektora i javne uprave te izgradnja samih institucija civilnog društva bit će glavne teme dvodnevnog sastanka predstavnika nevladinih organizacija i vlasti
Hrvatske i Mađarske koji je u utorak počeo u Zagrebu.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Razmjena iskustava na području suradnje
nevladinog sektora i javne uprave te izgradnja samih institucija
civilnog društva bit će glavne teme dvodnevnog sastanka
predstavnika nevladinih organizacija i vlasti Hrvatske i Mađarske
koji je u utorak počeo u Zagrebu.#L#
Sastanak u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici organizirali su
Ured vlade RH za udruge i Ured mađarske vlade za civilno društvo u
suradnji s organizacijama nevladinog sektora obiju zemalja.
"Želimo vidjeti kako civilno društvo funkcionira kod nas, a kako
kod njih i koji su to prostori u kojima bismo mogli ubuduće
surađivati", rekla je za Hinu predstojnica vladina ureda za udruge
Cvjetana Plavša-Matić, koja je i otvorila sastanak.
Prema njezinim riječima, Hrvatska bi osobite koristi mogla imati od
iskustava mađarskih nevladinih organizacija u procesu
približavanja eurointegracijama, gdje još postoji mnogo prostora
za napredak domaćih institucija civilnog društva.
Također su zanimljiva mađarska iskustva na području suradnje s
lokalnim vlastima putem "civilnih kuća", mjesta na kojima se
sastaju predstavnici vlasti, civilnog društva i gospodarstva na
lokalnoj razini, a vrijedan pažnje je i koncept "tele-cottages",
informatizacije društva na način koji građanima omogućuje da se
putem Interneta upoznaju s radom lokalnih vlasti.
No, napomenula je Plavša-Matić, posebnu pozornost treba posvetiti
nekim rješenjima u mađarskom zakonodavstvu.
"Vrlo je velik interes izazvao tzv. 'Zakon 1 posto', mađarski zakon
koji omogućuje poreznim obveznicima da jedan posto svojeg poreza
doniraju izravno onim civilnim udrugama koje sami odaberu i još
jedan posto vjerskim organizacijama ili javnim ustanovama poput
vrtića ili škola", rekla je Plavša-Matić.
Takva je zakonska rješenja ocijenila novinama u svjetskim
razmjerima koje treba slijediti, jer će se na taj način osigurati
veća nezavisnost civilnog sektora od državnog financiranja.
Civilno društvo u Mađarskoj već sad iz državnog proračuna namiče
tek četvrtinu svojih financija, dok ostalih 75 posto osigurava iz
vlastitih i drugih izvora.
Motiv za organiziranje ovog bilateralnog susreta, koji završava u
utorak predstavljanjem konkretnih programa koji se provode u
Mađarskoj i u Hrvatskoj i prijedlozima za dalju suradnju, bio je
prije svega golemi interes koji su za rad civilnog društva u
Hrvatskoj iskazali Mađari, a u pripremi su slični susreti i s
odgovarajućim institucijama iz Slovenije i Austrije, rekla je
Cvjetana Plavša-Matić.
(Hina) dam rt