NJ 9.II.-FAZ-MAĐARSKE ISKAZNICE

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 9. II. 2002. Otrovna svađa o nacionalnom konsenzusu "Od početka godine izdaju se 'mađarske iskaznice' pripadnicima mađarskih manjina u susjednim državama. 10. siječnja mađarski je predsjednik države Ferenc Madl jednoj obitelji iz Slovačke svečano uručio prve iskaznice koje, urešene Stjepanovom krunom, pomalo izgledaju kao putovnice. No oštra svađa o zakonu o povlasticama za oko tri milijuna Mađara izvan Mađarske koja traje već mjesecima, time ni izdaleka nije svršena. U srijedu je slovački parlament jasnom većinom prihvatio izjavu kojom se zakon kritizira kao kršenje načela dobrosusjedskih odnosa i kao potencijalna opasnost za regionalnu stabilnost - protiv su bili samo predstavnici mađarske manjine u parlamentu. Također mnogo toga govori u prilog tomu da će 'zakon o Mađarima koji žive u susjednim državama' i njegove posljedice postati važna tema u izbornoj borbi za mađarski parlament u travnju. Izjave u raspravi o statusnom zakonu za oporbene su socijaliste ovoga tjedna bile povod za najavu da će do izbora bojkotirati parlamentarne sjednice. Pri tomu su zaštita i potpora mađarskim manjinama u susjednim zemljama sastavni dio nacionalnog konsenzusa u Mađarskoj. I upravo se zbog toga uzajamno okrivljuju nacionalno-konzervativna koalicija kao i socijalisti i liberali, da su odgovorni za to proširenje izborne borbe. Sredinom lipnja prošle godine parlament u Budimpešti usvojio je tako zvani statusni zakon koji je stupio na snagu početkom 2002. Više od 90 posto zastupnika glasovalo je svojedobno za zakon koji ne previđa samo praktičnu i financijsku potporu mađarskim manjinama u susjednim zemljama, nego treba pomoći i svim budimpeštanskim vladama, bez obzira na političko usmjerenje, u ispunjavanju povijesne zadaće očuvanja mađarske manjine u susjednim zemljama od asimilacije. Među praktičnim je odredbama zakona da svaki etnički Mađar u susjednim zemljama osim Austrije, dobije tako zvanu mađarsku iskaznicu. Ona među ostalim daje manjinskim Mađarima i pravo da tri mjeseca u kalendarskoj godini rade u Mađarskoj, te da školstvo kao i mađarske ustanove za istraživanje koriste besplatno a javna prometna sredstva matične zemlje uz velika sniženja. Argumentacija vlade pod predsjednikom Viktorom Orbanom za 'statusni zakon' daleko zadire u povijest: da se radi o rušenju povijesnog tereta krivnje, naime onoga kojega nose sve vlade u Budimpešti od mirovnog sporazuma u Trianonu iz lipnja 1920. Poslije svršetka Prvog svjetskog rata, kojega je austro-ugarska dvostruka monarhija izgubila, iznova su određene mađarske granice. 'Trianon' je postao trauma mađarske povijesti XX. stoljeća. Jednim potezom pera Mađarska je izgubila dvije trećine svojeg teritorija, svaki treći Mađar našao se izvan državnih granica. Vlada sada argumentira da bi statusni zakon trebao Mađarima u susjednim zemljama prvi put poslije 80 godina pokazati da nije nikakav nedostatak pripadati mađarskoj manjini. U rumunjskoj Sedmogradskoj živi oko 1,7 milijuna Mađara, u Slovačkoj 600 tisuća, u sjevernoj srpskoj pokrajini Vojvodini 340 tisuća, u Ukrajini 169 tisuća, u Hrvatskoj 22 tisuće, u Sloveniji osam tisuća i u Gradišću u susjednoj zemlji EU-a Austriji oko 20 tisuća. Ovi potonji inače ne uživaju povlastice statusnoga zakona, jer im je gospodarski bolje nego Mađarima u Mađarskoj i jer su većina od njih emigranti koji su poslije gušenja revolucije 1956. pobjegli u Austriju. Zakon kritiziraju ponajprije Rumunjska i Slovačka, jer da postavlja zahtjeve izvan mađarskih državnih granica i da osim toga diskriminira pripadnike titularnih naroda u susjednim zemljama. Budući da te optužbe nije lako otpraviti, a podupiru ih i međunarodne organizacije, Orban i rumunjski predsjednik vlade Adrian Nastase prije Božića su se dogovorili da će povlastice vrijediti za sezonske radnike za sve državljane Rumunjske, bez obzira na etničku pripadnost. Memorandum šefova vlada oštro kritizira socijalistička oporba u Budimpešti, pri čemu se socijalisti ne libe širiti strah među stanovništvom od navale jeftine rumunjske radne snage. Sredinom siječnja vlada je, i kao reakciju na tu kritiku, utvrdila broj radnih dozvola za 2002. godinu na 81 tisuću, što odgovara broju slobodnih radnih mjesta. Prošle je godine strancima podijeljeno 37 tisuća radnih dozvola, od kojih oko polovice rumunjskim državljanima. Dakako, u Mađarskoj je puno radnika radilo i radi na crno. Pregovori između Mađarske i Slovačke o prijepornom zakonu trebaju se ipak nastaviti, no poslije najnovije odluke slovačkog parlamenta da statusni zakon treba promijeniti, suglasnost se neće lako postići. Statusni zakon nije izazvao nesuglasice u odnosima Budimpešte sa Zagrebom, Beogradom, Ljubljanom ni Kijevom. U međuvremenu se marljivo izdaju mađarske iskaznice. U svim susjednim zemljama otvoreni su uredi u kojima se mogu predati zahtjevi za izdavanje mađarske iskaznice. Uvjeti za dobivanje 'magyar igazolvany' su izjava podnositelja zahtjeva da je etnički Mađar i da zna mađarski jezik. Ako je podnositelj zahtjeva član neke mađarske organizacije ili crkve ili se u svojem mjestu stanovanja vodi kao pripadnik mađarske narodnosne skupine, također može dobiti iskaznicu. Odredbe za nemađarske članove obitelji inače su različite: u Rumunjskoj oni ne mogu dobiti 'mađarsku iskaznicu' ali u Srbiji ili Hrvatskoj naprotiv mogu", izvješćuje Matthias Rueb.