GS:MAĐARSKO-HRVATSKI POSLOVNI SKUP

ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Razvijanje zajedničke infrastrukture, suradnja u energetici te zajednički razvoj i korištenje riječke luke, samo su neka od strateški važnih područja gospodarske suradnje između Hrvatske i Mađarske, istaknuo je Tibor Suelt, voditelj Mađarskog ureda za trgovinu u Zagrebu, na danas održanom Mađarsko-Hrvatskom poslovnom skupu.#L# Skup su organizirali Mađarska agencija za poticanje ulaganja i trgovine (ITDH), Mađarski ured za trgovinu u Zagrebu i Hrvatska gospodarska komora (HGK), a kako je istaknuto, na skupu je sudjelovalo 18 mađarskih te 60-tak tvrtki iz Hrvatske. Suelt je naglasio važnost gospodarske suradnje i protoka kapitala između dviju zemlja. Dodao je kako će Mađarska rado prihvatiti hrvatska ulaganja, no do sada je najveće ulaganje u tom smislu bilo ono koprivničke Podravke koja je u Mohaču izgradila pogon za proizvodnju vegete. Stoga ITDH planira u lipnju organizirati konferenciju u Mađarskoj za potencijalne ulagače iz Hrvatske, a kako su kazali, želja im je da se među hrvatskim tvrtkama nađu one poput Plive i Ine. Istodobno, kazao je Suelt, sve više je mađarskih tvrtki koje žele ulagati u Hrvatsku. Kao primjer izdvojio je i početkom ove godine potpisan ugovor o investiranju u Luku Rijeka. Riječ je o koncesiji za izgradnju silosa za žitarice, u što će Mađari uložiti 28 milijuna američkih dolara te će usmjeravati robni promet prema riječkoj luci. Spomenuto ulaganje nije državno ulaganje, Riječka luka nije, niti će ikada biti mađarska luka, kao što su pisali pojedini mediji u Hrvatskoj, pojasnio je Suelt. Dodao je, kako se radi isključivo o ulaganju privatnog kapitala, a isto je i sa ulaganjima u marinu Tribunj. Nadalje, istaknuto je na današnjem skupu, interes za suradnju mađarske tvrtke vide i na području turizma, modernizaciji željezničkog i cestovnog pravca te razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Veliki doprinos suradnji Hrvatske i Mađarske dao je i Sporazum o slobodnoj trgovini koji je od 1. siječnja ove godine donio potpuno oslobađanje od carine na industrijske proizvode porijeklom iz ove dvije zemlje. Carine se pak za poljoprivredne i prehrambene proizvode, u skladu s načelima CEFTA-e, za manji broj proizvoda odmah ukidaju, za neke se ograničava maksimalna carina, a za treću se grupu carinske stope smanjuju za određene godišnje kvote. Što se tiče robne razmjene Hrvatske i Mađarske ona je u prošloj godini iznosila 286 milijuna američkih dolara. Pritom je mađarski izvoz u Hrvatsku bio 226 milijuna dolara, što je porast od 30 posto u odnosu na 2000. godinu, dok je hrvatski izvoz u Mađarsku stagnirao, odnosno bio je 60 milijuna dolara. Upoznajući prisutne sa mađarskim gospodarstvom Tibor Suelt je istaknuo, kako je gospodarstvo Mađarske jedno od onih koje se u Europi najbrže razvijaju. Bruto društveni proizvod lani je porastao četiri posto, tijekom posljednjih deset godina u zemlju je tijekom pretvorbe ušlo 25 milijardi dolara stranog kapitala, a od sto najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija u Mađarskoj ih je prisutno 96. Izvoz je prošle godine bio 30 milijardi dolara, a uvoz 32 milijarde dolara. Prihod od turizma lani je iznosio četiri milijarde dolara, što je značajan rezultat uzme li se u obzir da nemamo more, kazao je Suelt. U cilju jačanja gospodarske suradnje Mađarske i Hrvatske najavio je i niz sličnih poslovnih skupova te sudjelovanje mađarskoih gospodarstvenika na Zagrebačkom velesajmu. Jučer je naime održan i Mađarsko-Hrvatski poslovni skup u Puli na kojem je sudjelovalo i 40-tak tvrtki iz područja Istre. Od hrvatskih tvrtki koje su sudjelovale na današnjem skupu prisutne su bile HŽ, Pevec, Neva, Agroludbreg, Getro, Sljeme, Konzum, Danica itd. (Hina) tp db