VINKOVCI, 12. ožujka (Hina) - Nakon više od stotinu godina od smrti jednoga od najznačajnijih hrvatskih banova, Josipa Šokčevića, u Hrvatsku se 31. svibnja vraćaju njegovi posmrtni ostaci, najavljeno je danas na konferenciji za
novinare Organizacijskog odbora komemorativne svečanosti prenošenja posmrtnih ostataka bana Šokčevića iz Beča u Vinkovce.
VINKOVCI, 12. ožujka (Hina) - Nakon više od stotinu godina od smrti
jednoga od najznačajnijih hrvatskih banova, Josipa Šokčevića, u
Hrvatsku se 31. svibnja vraćaju njegovi posmrtni ostaci,
najavljeno je danas na konferenciji za novinare Organizacijskog
odbora komemorativne svečanosti prenošenja posmrtnih ostataka
bana Šokčevića iz Beča u Vinkovce.#L#
Ban Šokčević bit će pokopan u kapeli na Gradskom groblju u
Vinkovcima, gradu u kojemu se rodio 1811. godine.
Po riječima predsjednika Organizacijskog odbora, gradonačelnika
Vinkovaca Mladena Karlića, posmrtni ostaci bana Josipa Šokčevića,
koji je, uz Mažuranića i Jelačića, bio jedan od najznačajnijih
hrvatskih banova, nalaze se na bečkom groblju, u grobu koji
godinama nitko ne održava.
Inicijator je prenošenja posmrtnih ostataka bana Šokčevića u
Vinkovce vinkovačko Povijesno i športsko društvo "Hrvatski sokol".
Komemorativna svečanost će se održati pod pokroviteljstvom
predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, a banovo posljednje
počivalište bit će kapelica sv. Magdalene na Gradskom groblju u
Kačićevoj ulici, koju je gradila i obnovila banova majka Eliza
Šokčević-Ćolić.
Polaganju posmrtnih ostataka prethodit će svečana sjednica
Počasnog odbora u kojemu se nalaze i biskup đakovačko-srijemski
msgr. Marin Srakić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i
ministar kulture Antun Vujić.
U crkvi sv. Euzebija i Poliona služit će se misa zadušnica, a
povorka će se kretati od Gimnazije gradskim ulicama do banova
posljednjeg počivališta.
Ban Josip Šokčević u vojničkoj je karijeri došao do čina
feldmaršala, a zamjenjivao je i Jelačića u vrijeme njegove bolesti
1858. Hrvatskim banom postao je 1860. godine, kad je postao i
vrhovni zemaljski kapetan, zapovjedajući general cjelokupne
graničarske i redovne vojske, u Hrvatskoj i Slavoniji, te guverner
Grada Rijeke i vrhovni predsjednik Banskog stola u Zagrebu.
Ban Šokčević je podržao uvođenje hrvatskog jezika u državni
institucionalni i javni život, te inzistirao na cjelovitosti
Hrvatske, rečeno je. Za vrijeme njegova banovanja donesena je
odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti,
predloženo je osnivanje Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskog
fakulteta, izglasan je Kazališni zakon, kojim je zagrebačko
Kazalište dobilo financijsku potporu Hrvatskog sabora, a osnovana
je i Ratarsko-šumarska škola u Križevcima. Također je osnovan Stol
sedmorice, čime je hrvatsko sudstvo postalo sasvim neovisno o
ugarskom sudstvu.
Umirovljen je u 57. godini života, a umro je u 86. godini, 1896. u
Beču, gdje je i pokopan.
(Hina) dž dd