ZAGREB, 7. ožujka (Hina)- Knjiga "Srijemski Hrvati" Jasne Čapo-Žmegač u nakladi "Durieuxa" javnosti je danas predstavljena u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina)- Knjiga "Srijemski Hrvati" Jasne Čapo-
Žmegač u nakladi "Durieuxa" javnosti je danas predstavljena u
Matici hrvatskoj u Zagrebu. #L#
Riječ je o etnološkoj studiji, točnije o Hrvatima koji su se iselili
iz vojvođanskoga dijela Srijema i trajno nastanili u Hrvatskoj. U
uvodu knjige Jasna Čapo-Žmegač ističe kako je ta seoba potaknuta
ratnim događajima i neugodnostima kojima su Hrvati kao nacionalna
manjina bili izvrgnuti u Srbiji u početku devedesetih. Hrvati su
prisilno iseljavani iz Srijema 1991. i 1992., a po istraživanjima
autorice iz Vojvodine se u Hrvatsku iselilo 30.000 do 45.000
Hrvata, od kojih je oko 22.000 iz Srijema, a ostali su uglavnom iz
južne Bačke.
Iseljavanje stanovništva iz Vojvodine, odnosno ponajviše iz
Srijema, tvrdi Čapo-Žmegač, ima obilježje prisilne seobe, a kako se
to stanovništvo selilo u matičnu domovinu, može se nazvati
repatrijacijom. U studiji su, napominje autorica, pojmom
repatrijacija obuhvaćeni slučajevi useljavanja sunarodnosnog
stanovništa (stanovništva iste narodnosti kao i većinski narod) u
njihovu matičnu državu.
Srijemski doseljenici, u većini seljačko stanovništvo, u Hrvatskoj
su osigurali gospodarsku podlogu jer mijenjaju svoja imanja sa
Srbima u Hrvatskoj koji odlaze u Srbiju, navodi se u studiji. Osim
ezgistencijalne zamjenom imanja stječu i društvenu sigurnost te
temelje za integriranje u novoj okolini, ustvrdila je autorica.
Etnološka studija pokazuje i proces poistovjećivanja doseljenih
Srijemaca u suodnosu s domaćim stanovništvom u okolici Virovitice.
Zajednička narodnosna pripadnost novonaseljenoga i
starosjedilačkoga stanovništva nije imala bitniju integracijsku
ulogu, pa i potpora srijemskim Hrvatima nije imala trajnijega
odjeka u toj konkretnoj migracijskoj situaciji, ocijenila je Jasna
Čapo-Žmegač.
Studija objavljena u knjizi nastala je u sklopu programa trajne
istraživačke djelatnosti Instituta za etnologiju i folkloristiku i
u okviru projekta "Etnografija Hrvata: Etnografija Hrvatske i
Hrvata u dijaspori". U radu su sudjelovale Aleksandra Muraj i
Jadranka Grbić koje su i autorice tekstova u Dodatku knjige.
Osim autorice studiju su predstavili akademik Alica Wertheimer-
Baletić, vodeći hrvatski demograf, i Tvrtko Zebec s Instituta za
etnologiju i folkloristiku.
(Hina) ta az