FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KH: PREDSTAVLJENA ETNOLOŠKA STUDIJA "SRIJEMSKI HRVATI"

ZAGREB, 7. ožujka (Hina)- Knjiga "Srijemski Hrvati" Jasne Čapo-Žmegač u nakladi "Durieuxa" javnosti je danas predstavljena u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina)- Knjiga "Srijemski Hrvati" Jasne Čapo- Žmegač u nakladi "Durieuxa" javnosti je danas predstavljena u Matici hrvatskoj u Zagrebu. #L# Riječ je o etnološkoj studiji, točnije o Hrvatima koji su se iselili iz vojvođanskoga dijela Srijema i trajno nastanili u Hrvatskoj. U uvodu knjige Jasna Čapo-Žmegač ističe kako je ta seoba potaknuta ratnim događajima i neugodnostima kojima su Hrvati kao nacionalna manjina bili izvrgnuti u Srbiji u početku devedesetih. Hrvati su prisilno iseljavani iz Srijema 1991. i 1992., a po istraživanjima autorice iz Vojvodine se u Hrvatsku iselilo 30.000 do 45.000 Hrvata, od kojih je oko 22.000 iz Srijema, a ostali su uglavnom iz južne Bačke. Iseljavanje stanovništva iz Vojvodine, odnosno ponajviše iz Srijema, tvrdi Čapo-Žmegač, ima obilježje prisilne seobe, a kako se to stanovništvo selilo u matičnu domovinu, može se nazvati repatrijacijom. U studiji su, napominje autorica, pojmom repatrijacija obuhvaćeni slučajevi useljavanja sunarodnosnog stanovništa (stanovništva iste narodnosti kao i većinski narod) u njihovu matičnu državu. Srijemski doseljenici, u većini seljačko stanovništvo, u Hrvatskoj su osigurali gospodarsku podlogu jer mijenjaju svoja imanja sa Srbima u Hrvatskoj koji odlaze u Srbiju, navodi se u studiji. Osim ezgistencijalne zamjenom imanja stječu i društvenu sigurnost te temelje za integriranje u novoj okolini, ustvrdila je autorica. Etnološka studija pokazuje i proces poistovjećivanja doseljenih Srijemaca u suodnosu s domaćim stanovništvom u okolici Virovitice. Zajednička narodnosna pripadnost novonaseljenoga i starosjedilačkoga stanovništva nije imala bitniju integracijsku ulogu, pa i potpora srijemskim Hrvatima nije imala trajnijega odjeka u toj konkretnoj migracijskoj situaciji, ocijenila je Jasna Čapo-Žmegač. Studija objavljena u knjizi nastala je u sklopu programa trajne istraživačke djelatnosti Instituta za etnologiju i folkloristiku i u okviru projekta "Etnografija Hrvata: Etnografija Hrvatske i Hrvata u dijaspori". U radu su sudjelovale Aleksandra Muraj i Jadranka Grbić koje su i autorice tekstova u Dodatku knjige. Osim autorice studiju su predstavili akademik Alica Wertheimer- Baletić, vodeći hrvatski demograf, i Tvrtko Zebec s Instituta za etnologiju i folkloristiku. (Hina) ta az

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙