NJ SZ 12. II.: DEL PONTE MORA DOKAZATI KOMPAKTNI LANAC ZAPOVIJEDANJA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 12. II. 2002. Potraga za tragovima na poprištima pokolja "Svijet politike odavno je izrekao svoju presudu: Slobodan Milošević kriv je za desetogodišnje ubijanje i protjerivanje na Balkanu. Svijet pravosuđa još nije stigao do te faze. Njegovi će suci danas početi formirati svoj sud o bivšem predsjedniku Jugoslavije. Koliko god neizvjestan bio ishod tog povijesnog procesa, jedno je sigurno: suđenje koje haaški je sud pokrenuo protiv svog najozloglašenijeg optuženika neće kratko trajati. Samo će provjera dokumenata, saslušavanje svjedoka i vaganje argumenata trajati do 2003. ili čak 2004. godine. Napokon, prvo suđenje u povijesti u kojem pred međunarodnim sudom odgovara bivši šef jedne države mora biti posebno pošteno. Očekivanja su velika, možda i prevelika za jedan sudski proces: žrtve zahtijevaju pravdu, političari uspostavu mira na Balkanu, povjesničari utvrđivanje povijesne istine a pravnici se nadaju da će spomenuto suđenje utrti put globalnom kaznenom pravosudnom sustavu koji će ubuduće u cijelom svijetu kažnjavati najgore zločine protiv čovječnosti. Protivnici koji će se sukobiti u središnjoj sudnici haaškog suda imaju konkretne ciljeve. Optuženik želi raskrinkati suđenje kao slučaj pobjedničkog krojenja pravde i izložiti NATO na stup srama kao stvarnog krivca za rat na Kosovu. 'To je bitka koju ne bih htio propustiti', kaže Milošević. Tužiteljica Carla Del Ponte želi pak dokazati da je srpski vođa na Balkanu slijedio zločinački genijalni plan, čiji je cilj bilo stvaranje velike Srbije a sredstva za njegovo ostvarenje obuhvatila su tlačenje, protjerivanje i ubijanje. 'Dokazat ćemo Miloševiću i krivnju za genocid', prognozira glavna tužiteljica. Genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini predstavljaju delikte kojima se sudi u Den Haagu. Sud UN pod predsjedanjem Britanca Richarda Maya prvo će se pozabaviti kompleksom zločina počinjenih na Kosovu a zatim slijede Bosna i Hrvatska. Tužitelji optužuju Miloševića da je 1999. na Kosovu planirao, naredio i provodio 'sustavno protjerivanje albanskog dijela stanovništva'. Kao jugoslavenski predsjednik i šef oružanih snaga, Milošević je izravno odgovoran za protjerivanje 800 tisuća civila i za smrt najmanje 900 ljudi, tvrdi tužiteljstvo. U slučaju Hrvatske optužen je da snosi odgovornost za ubojstvo stotina civila i deportaciju 170 tisuća Hrvata i ostalih nesrba. Napokon, optužen je i za ubojstvo 9000 ljudi za vrijeme rata u Bosni, od 1992. do 1995. g. Po navodima tužitelja Milošević je u Bosni planirao provesti genocid. Milošević će za početak iznositi vlastito viđenje slučaja u najmanju ruku cijelog utorka. Nije tražio branitelje budući da ne priznaje sud. No, suci su mu prisilno dodijelili tri amici curiae. Spomenuti 'prijatelji suda' iskusni su pravni stručnjaci za kazneno pravo, koji trebaju zastupati interese optuženog. Milošević je pak formirao stožer pravnih savjetnika koji ga posjećuju u zatvoru UN u Scheveningenu. Među njima je i nekadašnji američki ministar pravosuđa Ramsey Clark - s nadimkom 'udvarač diktatorima'. U timu je angažiran i poznati francuski odvjetnik za kazneno pravo Jacues Vergas, koji je branio čuvenog terorista Carlosa. Miloševićevi su odvjetnici najavili da će njihov klijent imenovati brojne istaknute svjedoke - primjerice, nekadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona i nekadašnjeg glavnog tajnika NATO-a Javiera Solanu. Nekadašnji srpski čelnik koji je svoj narod odveo na krivi put očito bi volio unakrsno ispitati i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera. Doduše, sud će biti prisiljen usvojiti takve zahtjeve samo ako ocijeni da je riječ o relevantnim svjedocima. Naravno, i Carla Del Ponte će ponuditi brojne svjedoke. Među adute agilne švicarske državne odvjetnice spadaju navodni vojni insideri iz nekadašnjih vladajućih krugova Srbije i Jugoslavije, uključujući i nekadašnje Miloševićeve pouzdanike. O njihovim se imenima spekulira već mjesecima. Možda veo s te tajne neće biti skinut ni za vrijeme suđenja budući da sud može odrediti i anonimno saslušanje 'osjetljivih', primjerice ugroženih svjedoka. U tom će slučaju svjedoci biti zaštićeni od pogleda s gledateljskih tribina u sudnici. No, sam optuženik mora ih vidjeti. Na kraju će za ishod suđenja biti odlučujući odgovor na pitanje može li Carla Del Ponte podastrti dokaze o kompaktnom lancu zapovijedanja koji seže od predsjednika Miloševića u Beogradu do krvnika na poprištima balkanskih pokolja. To neće biti jednostavan posao budući da je bivši diktator jako pomno pazio da ne ostavi pisane tragove", naglašava na kraju članka Stefan Ulrich.