DW 11. II. STRANI TISAK O MILOŠEVIĆU

DEUTSCHE WELLE - DW 11. II. 2001. Međunarodni tisak uoči početka suđenja Miloševiću Uoči sutrašnjeg početka suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Den Haagu tom se temom bave dnevni listovi brojnih europskih zemalja. Izdvojili smo glas francuskog lista Sud ?Ouest iz Bordeauxa, koji piše da se u Haagu neće suditi jednom sustavu, jednom režimu ili jednoj ideologiji, već jednom čovjeku, pojedincu, koji je manipulirao povijest svog naroda i uvukao Balkan u posljednji oružani sukob u Europi prošlog tisućljeća. Nije pretjerano već sada taj proces označiti povijesnim. Sudit će se zbog tri rata, 200.000 mrtvih i nekoliko milijuna izbjeglica, piše list. Desno liberalni danski list Jyllands-Posten o istoj temi navodi da je proces protiv Miloševića prije svega zanimljiv jer međunarodno pravo sudi jednom bivšem šefu države koji je očito vjerovao da mu taj položaj pruža imunitet. Milošević se ne pokušava izvlačiti slabim zdravljem, poput bivšeg čileanskog tirana Augusta Pinocheta. Umjesto toga Milošević proglašava sud u Haagu nelegitimnim tijelom i - barem do daljnjeg - odbija vlastitu obranu. Od Jeruzalema do Moskve i Pekinga s velikim se nestrpljenjem očekuju rezultati takve taktike. Tamošnje se vlade bave pitanjem što su to terorističke skupine, isto kao što je Milošević vojsku za oslobođenje Kosova proglašavao terorističkim skupinama...Tužitelji u Haagu ni najmanje ne sumnjaju kako je za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid nadležna međunarodna zajednica, bez obzira zbijaju li ti zločini na Kavkazu, u Zapadnoj Kini, Srednjoj Africi, Bliskom istoku ili na Balkanu, primjećuje danski list. Beogradski provladin dnevni list Politika uoči sutrašnjeg procesa bilježi da se u zemlji još uvijek vodi rasprava tome može li se u Haagu suditi pojedincima ili cijelom narodu i državi, a i nadalje se bezuspješno traži pravni okvir za suradnju sa sudom... Sve se jače čuju argumenti kako u Haagu račune trebaju polagati oni koji su imali zapovjedničke dužnosti tijekom traumatičnih 90-tih godina. Stoga imaju pravo svi oni koji tvrde kako će se u Haagu praktički pisati službena povijest događaja na području bivše Jugoslavije tijekom 90-tih godina. Što se prije poravnaju računi iz te neposredne prošlosti, prije se mogu okrenuti bliskoj budućnosti, zaključuje beogradska Politika. Francuski gospodarski časopis Les Echos ističe da se suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina već ocjenjuje najvažnijim procesom od nuernberškog suđenja (1945. do 1947. godine) bivšim vodećim nacistima. Slično kao i nakon II. svjetskog rata, i proces u Haagu mora prevaliti odlučujuću etapu u međunarodnom pravu, u nadi da će se jednog dana formirati međunarodni sud koji neće biti podložan vremenskim ni zemljopisnim ograničenjima, te koji će suditi onima koji su prekršili međunarodna ljudska prava. Od Haaga do Guantaname, do dana današnjeg ne postoji takva sudska nadležnost, a još manje univerzalne pravne odredbe, napominje časopis Les Echos. (DW)