ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Brojne odgode glavne rasprave, kao što je to bio slučaj u postupku protiv tzv. gospićke skupine, više neće biti moguće jer će izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) sudac dobiti ovlasti kojima će moći
spriječiti zloporabu procesnih prava, tvrdi Damir Kos sudac zagrebačkog Županijskog suda i član stručne radne skupine Ministarstva pravosuđa koja je radila na Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna ZKP-a.
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Brojne odgode glavne rasprave, kao što
je to bio slučaj u postupku protiv tzv. gospićke skupine, više neće
biti moguće jer će izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) sudac
dobiti ovlasti kojima će moći spriječiti zloporabu procesnih
prava, tvrdi Damir Kos sudac zagrebačkog Županijskog suda i član
stručne radne skupine Ministarstva pravosuđa koja je radila na
Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna ZKP-a.#L#
Već na temelju izmjena ZKP-a po kojima će sudac na neki način
postati "gospodar postupka" jer će moći spriječiti zloporabu
procesnih prava stranaka ne samo kada su u pitanju zahtjevi za
izuzećem sudaca, jasno je da je smisao izmjena ZKP-a ubrzanje i
učinkovitost kaznenog postupka, rekao je Kos za Hinu.
Na ZKP donesen 1998. pristiglo je oko petstotinjak primjedbi
pravnika praktičara, sudaca, odvjetnika i državnih odvjetnika.
Većina od njih upozorila je na odredbe koje koče sudske postupke.
Radna skupina Ministarstva pravosuđa, osnovana u rujnu 2000. i
sastavljena većim dijelom od sudaca praktičara, dobila je zadaću da
ne temelju pristiglih primjedbi i vlastitih iskustava predloži
promjene koje bi otklonile nedostatke ZKP-a.
Kos naglašava da je Vladinim radnim tijelima poslan Nacrt koji
najvećim dijelom slijedi prijedloge stručne skupine i kojim bi se
izmijenila trećina odredbi ZKP-a.
Prema Kosovim riječima, neke odredbe mijenjaju se zbog
ekonomičnosti postupka, značajan broj zbog popravljanja i
razjašnjenja postojećih odredbi, a ponuđena su i nova rješenja.
"Sve promjene u cilju su ostvarivanja prava okrivljenika da što
prije stupi pred sud i dobije pravorijek, bez odugovlačenja sudskog
postupka", objasnio je Kos.
U slučaju tzv. gospićke skupine na riječkom Županijskom sudu glavna
je rasprava odgođena šest puta zbog učestalih zahtjeva obrane za
izuzećem, prvo sutkinjom koja vodi postupak, zatim predsjednika
suda, a na kraju i predsjednika Vrhovnog suda.
Budući je uočeno da su stranke svoja procesna prava često koristile
za opstrukciju postupka, izmjenama ZKP-a predlaže se da suci dobiju
ovlasti i "instrumentarij" kojim bi mogli spriječili zlouporabu
procesnih prava i tako omogućiti provedbu ustavnog prava na brzo i
pravično suđenje.
Tako bi sudac stranci koja zloupotrebljava neko procesno pravo
mogao to pravo trajno oduzeti. Ispravnost takvog postupka suca
ocjenjivao bi viši sudu u žalbenom postupku.
Među novinama Kos ističe uvođenje pripremnog ročišta, proširenje
nadležnosti suca pojedinca na suđenje za kaznena djela za koja je
predviđena kazna zatvora do pet godina, zatim proširenje
mogućnosti rješavanja društveno manje opasnih kaznenih dijela u
skraćenom postupku.
Skraćenju postupka trebali bi doprinijeti tzv. uvodni govori
branitelja i tužitelja, ali i snimanje rasprave kako se ne bi gubilo
vrijeme na diktiranje u zapisnik kao sada.
Novost je i uvođenje instituta nagodbe među stankama u slučaja
lakših kaznenih dijela za koja su mjerodavni općinski sudovi. Do
okončanja pripremnog ročišta, ako se stranke tako dogovore i u
dijelu u kojem optuženik priznaje krivnju, sudac bi mogao odmah
izreći presudu.
Značajne su izmjene u pravnom položaju državnog odvjetnika koji bi
upravljao izvidima kaznenih dijela i imao mogućnost zahtijevanja
izvida od policije. Time se, smatra Kos, nastoji državnog
odvjetnika i policiju obvezati na "čistu funkcionalnu suradnju" u
području otkrivanja kaznenih djela i počinitelja, te pokretanja
kaznenog postupka. U predistražnom postupku ključna figura je
državni odvjetnik, dok policija ima najvažniju operativnu ulogu,
kaže Kos.
Prijedlog je i da se pritvor za najteža kaznena djela produži s
dvije i pol na tri godine, a da se za najlakša skrati. Uveo bi se i
kućni pritvor kao humaniji oblik ograničenja kretanja
osumnjičenika. Osobama s duševnim smetnjama u pritvoru morao bi se
osigurati primjeren tretman u zdravstvenoj instituciji, a ne u
zatvoru.
Od važnijih novosti Kos izdvaja i ograničenje ovlasti policije
prilikom pozivanja na informativne razgovore. Tako policija više
ne bi mogla pozivati građani koji bi mogli imati saznanja o nekom
inkriminiranom događaju, već samo one koji su osumnjičeni da su
počinili neko kazneno djelo.
Jedina Kosova zamjerka u odnosu na Nacrt izmjena ZKP-a odnosni se na
odredbu po kojoj bi, nakon njegova usvajanja, zakon stupio na snagu
u roku od 30 dana. Kos smatra da bi razdoblje pripreme za njegovu
primjenu moralo biti duže.
Nacrt prijedloga je u proceduri pred Vladinim koordinacijama, a ako
ga Vlada usvoji bit će upućen i u redovnu saborsku proceduru.
(Hina) ggrb so