NEW YORK, 3. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici su otkrili mrežu stanica u očnoj mrežnici koje su osjetljive na svjetlost, a sisavcima, među njima i čovjeku, omogućavaju prilagođavanje njihova urođenoga tjelesnog sata, piše novi
broj časopisa "Nature".
NEW YORK, 3. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici su otkrili mrežu
stanica u očnoj mrežnici koje su osjetljive na svjetlost, a
sisavcima, među njima i čovjeku, omogućavaju prilagođavanje
njihova urođenoga tjelesnog sata, piše novi broj časopisa
"Nature".#L#
Znanstvenici kažu da je ta mreža stanica u unutarnjem dijelu
mrežnice posve odvojena od štapića i čunjeva, specijaliziranih
stanica osjetljivih na svjetlost koje nam omogućuju da vidimo.
Umjesto te funkcije, čini se da novootkrivena mreža stanica
omogućava manje specijalizirano opažanje svjetlosti.
Ritmom spavanja i stanja budnosti upravlja urođeni "tjelesni sat",
a njegovo je djelovanje omogućeno opažanjem promjena dana i noći u
mrežnici oka. Osim upravljanja ritmom spavanja i stanja budnosti,
taj tjelesni sat igra vrlo važnu ulogu i u mnogim tjelesnim
procesima poput proizvodnje hormona te reguliranja krvnog tlaka i
tjelesne temperature. Znanstvenici već dugo pokušavaju otkriti na
koji način tijelo "ponovno usklađuje" svoj tjelesni sat nakon što
ga nešto poremeti, npr. svakodnevne situacije promjene radne
smjene ili putovanja u druge vremenske zone.
U prošlosti se vjerovalo da one iste stanice mrežnice koje nam
omogućavaju da vidimo istodobno šalju signale tjelesnome satu u
mozgu, rekao je voditelj istraživanja dr. Ignacio Provencio.
Sada je dokazano da na svjetlosne podražaje jednako reagiraju i
slijepi miševi, kao i slijepe osobe. Npr. poznato je da slijepi
miševi na isti način prate promjene dana i noći kao i miševi koji
dobro vide, ali to nije slučaj i kod miševa koji uopće nemaju oči.
Najnovijim istraživanjem potvrđeno je da se u oku nalazi mreža
stanica koja tijelu omogućava da održava dnevni i noćni ritam, a
posve su drukčije od onih koje sudjeluju pri gledanju.
Dr. Provencio i njegovi kolege sa sveučilišta Uniformed Services u
američkome gradu Bethesda otkrili su da se u mrežnici miševa nalazi
mreža stanica sastavljena od bjelančevine melanopsina. Tu su
bjelančevinu znanstvenici otkrili 2000. godine, a nalazi se i u oku
čovjeka. Za nju se vjeruje da je "najbolji kandidat" za prijenos
poruke o svjetlu ili tami od oka do centra za biološki sat u mozgu.
Koristeći označena antitijela koja "zasvijetle" u prisustvu te
bjelančevine, znanstvenici su otkrili osjetljivu mrežu
melanopsina u mrežnici, a sada se nadaju da će nova saznanja o
prilagođavanju biološkoga sata iskoristiti kako bi omogućili
njegovo umjetno prilagođavanje u slučajevima kad je on poremećen pa
ljudi pate od nesanice.
Sve veći broj istraživanja navodi na zaključak da kronični
poremećaj urođenoga tjelesnog sata ima negativne posljedice na
probavu te da može izazvati čir želuca i bolesti srca.
Dr. Provencio smatra da bi se liječenje u cilju ponovnog
prilagođavanja urođenoga tjelesnog sata moglo obavljati tabletama
ili kontroliranim izlaganjem svjetlosti.
(Hina) rug dv