RFE 26. I. HRVATSKA I MMF

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 26. I. 2002. Zagreb: zapisi na živoj koži. Prilog Milana Gavrovića. Slijedećeg tjedna u Zagreb stiže misija Međunarodnog fonda, koja će analizirati ispunjava li Hrvatska vlada preuzete obveze. Tim povodom u hrvatskoj se javnosti špekulira o navodno velikim prigovorima fonda. Iako se uoči novih pregovora tvrdi da je Međunarodni monetarni fond, navodno, nezadovoljan vladom Ivice Račana, za tako nešto nema pravih razloga. Vladina je politika potpuno prilagođena zahtjevima Fonda, a njeni su dužnosnici - glavni ekonomski strateg Mato Crkvenac, ali i sam Račan - u više navrata izjavili da nema razlike između politike vlade i onoga što traži fond. Upravo zbog toga, Vlada je izložena oštrim kritikama. Nezavisni analitičari upozoravaju da politika stranih kreditora ne može istovremeno biti i politika visoko zadužene zemlje kakva je Hrvatska. Ili, jednostavno rečeno, da ono što je dobro za mačku, ne može biti dobro i za miša. Rezultati bliskosti s MMF-om, zaista su zapisani na živoj koži; naravno miša, a ne mačke. Hrvatski je privredni rast spor, iako je njen bruto domaći proizvod još uvijek za petinu manji nego prije 12 godina. U skladu s MMF-om politikom stabilnosti, Vlada insistira na precijenjenoj kuni zbog čega izvoz ne raste već osam uzastopnih godina. A rast izvoza, jedini je način za obnovu hrvatske industrije, povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Skoro 400 tisuća nezaposlenih najdramatičnija je posljedica takve politike. Zato Hrvatska mnogo više uvozi nego što izvozi; razlika je preko četiri milijarde dolara godišnje. Kako to ne mogu pokriti radničke doznake iz inozemstva i turizam, zemlja uzima sve nove i nove kredite, pa je već dužna skoro 12 milijardi dolara. Kako se u takvom stanju postavlja MMF, dobro se vidi po njegovim prigovorima Hrvatskoj vladi, ali još mnogo bolje po onome što on ne prigovara. Prigovara joj da nije otpustila 10 tisuća državnih službenika i da nije smanjila plaće u javnom sektoru. Ne prigovara joj, međutim, što nije ostvaren brzi privredni rast i što se nezaposlenost i dalje povećava, umjesto da se smanjuje. Mnogi, međutim, drže da je to normalno; MMF je specijalizirana međunarodna banka koja u prvom redu brine da zemlje dužnici uredno vraćaju svoje kredite. Privredni razvoj i blagostanje naroda nije briga fonda; to je zadatak vlade. Pa ipak, to nije cijela istina. Međunarodni je monetarni fond osnovan poslije II. svjetskog rata da pomaže zemljama u nevoljama, u prvom redu deviznim. S vremenom, on se prometnuo u svjetskog financijskog policajca. U svim zemljama koje su slijedile njegovu politiku, bez iznimke, posljedica je usporavanje privrednog rasta. Argentina je samo najdramatičniji primjer. (RFE)