FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MOŽE LI TIJELO SAMO SEBE LIJEČITI?

ZAGREB/NEW YORK, 27. siječnja (Hina) - Skupina znanstvenika s Medicinskog fakulteta sveučilišta Harvard otkrila je da se kod miševa stanice gušterače u kojima nastaje inzulin mogu obnavljati, a znanstvenici s New York Medical College nedavno su objavili rezultate pokusa koji dokazuju da i ljudsko srce može stvarati nove stanice.
ZAGREB/NEW YORK, 27. siječnja (Hina) - Skupina znanstvenika s Medicinskog fakulteta sveučilišta Harvard otkrila je da se kod miševa stanice gušterače u kojima nastaje inzulin mogu obnavljati, a znanstvenici s New York Medical College nedavno su objavili rezultate pokusa koji dokazuju da i ljudsko srce može stvarati nove stanice. #L# Otkrića imaju velik potencijal za nove načine liječenja, a najvažnija je vijest da tijelo može samo sebe liječiti. No, osim ovoga otkrića, znanstvenici su shvatili i što sprječava tijelo da samo sebe izliječi, prenosi "El Pais". Kronična bolest poput dijabetesa, koja ubija stanice gušterače, može se brže razvijati nego što traje obnova tih stanica. Pri tom bi čak i dodavanje novih stanica, onih koje nastaju od matičnih stanica, mogla biti beskorisna. Vjerojatno je da bi se za obnovu tkiva i organa najprije morala izliječiti kronična bolest. Znanstvenici su do otkrića zapravo došli slučajno, jer je istraživanje pod vodstvom Denise Faustman, znanstvenice s Harvarda, započelo kao pokušaj da se izbjegne najveća zapreka za liječenje dijabetesa 1 (presađivanje stanica koje proizvode inzulin obično nije uspješno jer imunološki sustav napada nove stanice, kao i stare). Cilj istraživanja bio je pronaći metodu za sprječavanje reakcije imunološkoga sustava kako bi se stanice gušterače presadile u miševe s dijabetesom. Nakon višegodišnjeg istraživanja, pronađena je metoda: trebalo je navesti stanice imunološkog sustava krvi da ne napadaju stanice gušterače te istodobno ubiti stanice imunološkog sustava gušterače u kojoj su one napadale presađene dijelove gušterače. U konačnom pokusu trebalo je najprije zaustaviti razvoj dijabetesa, a poslije presaditi stanice gušterače miševima. Kako bi se dokazalo da su baš te stanice izliječile miševe, kasnije bi se presađene stanice uklonile, nakon čega se očekivao povratak dijabetesa. U početku je pokus tekao prema predviđanjima: miševi su izliječeni od dijabetesa. No, kad su znanstvenici opet uklonili presađene stanice, na njihovo veliko iznenađenje, miševi su i dalje proizvodili vlastiti inzulin i dijabetes se nije opet pojavio. Znanstvenici su shvatili da zapravo i nije trebalo presaditi stanice jer je gušterača, čim je dijabetes zaustavljen, sama opet počela obnavljati vlastite stanice. Unatoč tome, voditeljica istraživanja Denise Faustman kaže da i dalje ne zna jesu li te obnovljene stanice nastale u samoj gušterači ili su nastale od nezrelih stanica u nekom drugom organu tijela, a razvile su se u stanice gušterače tek kad je stigao odgovarajući signal iz gušterače. Bez obzira na to što se ne zna gdje su nastale te stanice, pretpostavlja se da bi isti način liječenja mogao biti uspješan i kod ljudi, ali će za to biti potrebna istraživanja koja bi mogla potrajati još nekoliko godina, prema riječima dijabetologa Davida Nathana. Čini se da i srce može obnavljati svoje stanice. Znanstvenik Piero Anversa s New York Medical Collegea u gradu Valhalla (SAD) sa svojom je skupinom znanstvenika proučavao srca osoba koje su umrle zbog srčane kapi i otkrio da je u takvim oštećenim srcima bilo dosta podijeljenih stanica, a one su bile i brojnije oko tkiva srca koje je odumrlo zbog srčane kapi. Kako bi utvrdili dolaze li te nove stanice iz samoga srca ili iz leđne moždine, za koju se zna da sadrži matične stanice od kojih se, prema jednoj teoriji, razvijaju posebne stanice raznih vrsta tkiva, Pero Anversa i njegovi kolege pronašli su muškarca kojemu je presađeno žensko srce. Muške stanice imaju jedan Y-kromosom koji ne postoji u ženskim stanicama. Prema tome, kad bi se pri autopsiji pokazalo da ženska srca sadrže razvijene muške stanice s Y-kromosomom, time bi se dokazalo da su te stanice nastale izvan srca, vjerojatno iz matičnih stanica koje se već nalaze u tijelu muškarca, a spremne su na pretvaranje u stanice srca kad im stigne odgovarajući signal. U izvješću objavljenom u časopisu "The New England Journal of Medicine", Piero Anversa izvješćuje da je u ženskim srcima bilo mnoštvo muških stanica. Na pitanje zašto bi zdravo, presađeno srce trebalo proizvoditi nove stanice, Anversa kaže da presađeno srce možda i nije baš toliko zdravo, jer je stalno izloženo napetosti. Osim toga, prije samoga presađivanja srce se mora uskladištiti na nekoliko sati, a i žene obično imaju manje srce od muškaraca, pa bi zato žensko srce presađeno muškarcu moralo dobiti nove stanice kako bi moglo crpiti krv za veće, muškarčevo tijelo, ali i kako bi moglo zamijeniti stanice koje su odumrle ili oštećene tijekom presađivanja. Znanstvenici sad moraju otkriti odakle dolaze te stanice u srce i na koji bi se način moglo upravljati tim procesom kako bi se srce moglo samo obnavljati. (Hina) rug dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙