ZAGREB/NEW YORK, 27. siječnja (Hina) - Skupina znanstvenika s Medicinskog fakulteta sveučilišta Harvard otkrila je da se kod miševa stanice gušterače u kojima nastaje inzulin mogu obnavljati, a znanstvenici s New York Medical College
nedavno su objavili rezultate pokusa koji dokazuju da i ljudsko srce može stvarati nove stanice.
ZAGREB/NEW YORK, 27. siječnja (Hina) - Skupina znanstvenika s
Medicinskog fakulteta sveučilišta Harvard otkrila je da se kod
miševa stanice gušterače u kojima nastaje inzulin mogu obnavljati,
a znanstvenici s New York Medical College nedavno su objavili
rezultate pokusa koji dokazuju da i ljudsko srce može stvarati nove
stanice. #L#
Otkrića imaju velik potencijal za nove načine liječenja, a
najvažnija je vijest da tijelo može samo sebe liječiti. No, osim
ovoga otkrića, znanstvenici su shvatili i što sprječava tijelo da
samo sebe izliječi, prenosi "El Pais".
Kronična bolest poput dijabetesa, koja ubija stanice gušterače,
može se brže razvijati nego što traje obnova tih stanica. Pri tom bi
čak i dodavanje novih stanica, onih koje nastaju od matičnih
stanica, mogla biti beskorisna. Vjerojatno je da bi se za obnovu
tkiva i organa najprije morala izliječiti kronična bolest.
Znanstvenici su do otkrića zapravo došli slučajno, jer je
istraživanje pod vodstvom Denise Faustman, znanstvenice s
Harvarda, započelo kao pokušaj da se izbjegne najveća zapreka za
liječenje dijabetesa 1 (presađivanje stanica koje proizvode
inzulin obično nije uspješno jer imunološki sustav napada nove
stanice, kao i stare).
Cilj istraživanja bio je pronaći metodu za sprječavanje reakcije
imunološkoga sustava kako bi se stanice gušterače presadile u
miševe s dijabetesom. Nakon višegodišnjeg istraživanja, pronađena
je metoda: trebalo je navesti stanice imunološkog sustava krvi da
ne napadaju stanice gušterače te istodobno ubiti stanice
imunološkog sustava gušterače u kojoj su one napadale presađene
dijelove gušterače.
U konačnom pokusu trebalo je najprije zaustaviti razvoj
dijabetesa, a poslije presaditi stanice gušterače miševima. Kako
bi se dokazalo da su baš te stanice izliječile miševe, kasnije bi se
presađene stanice uklonile, nakon čega se očekivao povratak
dijabetesa.
U početku je pokus tekao prema predviđanjima: miševi su izliječeni
od dijabetesa. No, kad su znanstvenici opet uklonili presađene
stanice, na njihovo veliko iznenađenje, miševi su i dalje
proizvodili vlastiti inzulin i dijabetes se nije opet pojavio.
Znanstvenici su shvatili da zapravo i nije trebalo presaditi
stanice jer je gušterača, čim je dijabetes zaustavljen, sama opet
počela obnavljati vlastite stanice.
Unatoč tome, voditeljica istraživanja Denise Faustman kaže da i
dalje ne zna jesu li te obnovljene stanice nastale u samoj gušterači
ili su nastale od nezrelih stanica u nekom drugom organu tijela, a
razvile su se u stanice gušterače tek kad je stigao odgovarajući
signal iz gušterače.
Bez obzira na to što se ne zna gdje su nastale te stanice,
pretpostavlja se da bi isti način liječenja mogao biti uspješan i
kod ljudi, ali će za to biti potrebna istraživanja koja bi mogla
potrajati još nekoliko godina, prema riječima dijabetologa Davida
Nathana.
Čini se da i srce može obnavljati svoje stanice. Znanstvenik Piero
Anversa s New York Medical Collegea u gradu Valhalla (SAD) sa svojom
je skupinom znanstvenika proučavao srca osoba koje su umrle zbog
srčane kapi i otkrio da je u takvim oštećenim srcima bilo dosta
podijeljenih stanica, a one su bile i brojnije oko tkiva srca koje
je odumrlo zbog srčane kapi.
Kako bi utvrdili dolaze li te nove stanice iz samoga srca ili iz
leđne moždine, za koju se zna da sadrži matične stanice od kojih se,
prema jednoj teoriji, razvijaju posebne stanice raznih vrsta
tkiva, Pero Anversa i njegovi kolege pronašli su muškarca kojemu je
presađeno žensko srce.
Muške stanice imaju jedan Y-kromosom koji ne postoji u ženskim
stanicama. Prema tome, kad bi se pri autopsiji pokazalo da ženska
srca sadrže razvijene muške stanice s Y-kromosomom, time bi se
dokazalo da su te stanice nastale izvan srca, vjerojatno iz
matičnih stanica koje se već nalaze u tijelu muškarca, a spremne su
na pretvaranje u stanice srca kad im stigne odgovarajući signal.
U izvješću objavljenom u časopisu "The New England Journal of
Medicine", Piero Anversa izvješćuje da je u ženskim srcima bilo
mnoštvo muških stanica.
Na pitanje zašto bi zdravo, presađeno srce trebalo proizvoditi nove
stanice, Anversa kaže da presađeno srce možda i nije baš toliko
zdravo, jer je stalno izloženo napetosti.
Osim toga, prije samoga presađivanja srce se mora uskladištiti na
nekoliko sati, a i žene obično imaju manje srce od muškaraca, pa bi
zato žensko srce presađeno muškarcu moralo dobiti nove stanice kako
bi moglo crpiti krv za veće, muškarčevo tijelo, ali i kako bi moglo
zamijeniti stanice koje su odumrle ili oštećene tijekom
presađivanja.
Znanstvenici sad moraju otkriti odakle dolaze te stanice u srce i na
koji bi se način moglo upravljati tim procesom kako bi se srce moglo
samo obnavljati.
(Hina) rug dgk