VIJEĆE MINISTARA O PROŠIRENJU I REFORMAMA

Piše: Igor Ilić BRUXELLES, 27. siječnja (Hina) - Vijeće ministara Europske unije na svom prvom ovogodišnjem sastanku u ponedjeljak imat će u žarištu pozornosti nastavak priprema za proširenje Unije i njezine institucionalne reforme, ali i niz vanjskopolitičkih tema među kojima i stanje na tzv. zapadnom Balkanu.#L# Prema najavi, ministri EU-a trebali bi bez rasprave ratificirati Privremeni sporazum između Hrvatske i EU-a koji je od 1. siječnja 2002. aktivirao trgovinske i prometne odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Time bi, nakon što je isto u prosincu prošle godine učinio Europski parlament, bio završen postupak ratifikacije Privremenog sporazuma u institucijama EU-a pa bi formalno stupio na snagu 1. ožujka. Što se samog SSP-a tiče, Vijeće ministara EU-a će ga ratificirati nakon što to učine parlamenti svih zemalja članica Unije, dakle, za otprilike dvije godine. Hrvatski sabor i Privremeni sporazum i SSP ratificirao je u prosincu prošle godine. U dijelu rasprave o zapadnom Balkanu visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izvjestit će ministre vanjskih poslova članica EU-a o nedavnom posjetu SRJ, Kosovu i Makedoniji te tamošnjem razvoju stanja. Očekuje se i razmatranje mogućnosti da EU od UN-a krajem ove godine preuzme ulogu međunarodnih policijskih snaga u BiH a također i o mogućnosti započinjanja pregovora o SSP-u s Albanijom. Ostale vanjskopolitičke teme obuhvatit će stanje u Afganistanu, na Bliskom istoku, indijsko-pakistanske odnose, krizu u Argentini i Kongu, odnose sa Zimbabveom, pitanje statusa ruske enklave Kalinjingrad nakon proširenja Unije, te odnose sa zemljama Mercosura. Vijeće će sastanak započeti raspravom o programu španjolskog predsjedavanja EU-om u prvoj polovici godine te o radnom programu Europske komisije za 2002. u kojem se kao najistaknutije teme nalaze borba protiv terorizma, proširenje EU-a, institucionalne reforme Unije, te daljnji gospodarski i socijalni razvoj Unije i u okviru toga uspješnost nove zajedničke valute. Posebice bi zanimljivi mogli biti razgovori o organizaciji i financiranju Konvencije EU-a za čiji će rad samo u ovoj godini trebati izdvojiti 30-ak milijuna eura. Konvencija, koja 28. veljače treba započeti s radom na pripremi Prijedloga institucionalnih reformi EU-a, zapala je i uoči starta u nekolicinu kontroverzi. Najprije su se pojavile nepodudarnosti u prijevodu nizozemskog (flamanskog) izbornika Laekenske Deklaracije na ostalih 10 jezika EU-a. Zatim se javio predsjedatelj konvencije, bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, s navodno astronomskim zahtjevom kada je o plaći riječ, usporedivši svoju zadaću s ulogom predsjednika Europske komisije Romana Prodija i njegovih mjesečnih 20-ak tisuća eura. Konačno, talijanski premijer Silvio Berlusconi poželio je da talijansku vladu u Konvenciji predstavlja njegov zamjenik Gianfranco Fini što se, s obzirom na njegovu neofašističku prošlost, ne sviđa europskim partnerima Italije. Da problem bude složeniji, potpredsjednik Konvencije je bivši talijanski premijer Giuliano Amato pa ako talijanska izvršna vlast ne bude mogla dobiti dva mjesta u Konvenciji, Berlusconi prijeti istiskivanjem Amata. (Hina) ii maš