FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

WT 7. I. ARGENTINU STAJALO SLOBODNO TRŽIŠTE?

US-mmf-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Trgovina-Makrogospodarstvo-Organizacije/savezi WT 7. I. ARGENTINU STAJALO SLOBODNO TRŽIŠTE? SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES7.I.2002.Argentina se kreće u krivom smjeru"S obzirom na sve argentinske gospodarske boljke, najgore rješenje bio bi gorljivi zaštitar trgovine, predsjednik neprijateljski raspoložen prema slobodnom tržištu. No upravo se ovo dogodilo prošloga tjedna inauguracijom Eduarda Duhaldea, čelnika dominantne Peronističke stranke, koja je, izgleda, odlučna, obnoviti nacionalističku gospodarsku politiku Juana i Evite Perona, u pokušaju da se Argentina spasi od financijskog kolapsa. Opterećena dugovima, zatvaranjima banaka i činjenicom da novac i ulagači napuštaju zemlju, treće najveće gospodarstvo Južne Amerike pretvorilo se u izgubljen slučaj. Porezi su povišeni a trgovina se smanjila kao posljedica recesije a privatizacija državnih poduzetništava je obustavljena. Iza sveg ovog stoji Međunarodni monetarni fond, koji se zalagao za više poreze i strogost kao uvjet za daljnju pomoć MMF-a. Argentina, nekoć razvijeno gospodarstvo Južne Amerike u eri deregulacije, slobodne trgovine i slobodnih tržišta, ulazi u petu
e/savezi SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 7.I.2002. Argentina se kreće u krivom smjeru "S obzirom na sve argentinske gospodarske boljke, najgore rješenje bio bi gorljivi zaštitar trgovine, predsjednik neprijateljski raspoložen prema slobodnom tržištu. No upravo se ovo dogodilo prošloga tjedna inauguracijom Eduarda Duhaldea, čelnika dominantne Peronističke stranke, koja je, izgleda, odlučna, obnoviti nacionalističku gospodarsku politiku Juana i Evite Perona, u pokušaju da se Argentina spasi od financijskog kolapsa. Opterećena dugovima, zatvaranjima banaka i činjenicom da novac i ulagači napuštaju zemlju, treće najveće gospodarstvo Južne Amerike pretvorilo se u izgubljen slučaj. Porezi su povišeni a trgovina se smanjila kao posljedica recesije a privatizacija državnih poduzetništava je obustavljena. Iza sveg ovog stoji Međunarodni monetarni fond, koji se zalagao za više poreze i strogost kao uvjet za daljnju pomoć MMF-a. Argentina, nekoć razvijeno gospodarstvo Južne Amerike u eri deregulacije, slobodne trgovine i slobodnih tržišta, ulazi u petu godinu recesije. Nezaposlenost iznosi gotovo 20 posto a siromašno je 40 posto stanovništva. Nažalost, Duhalde, argentinski peti predsjednik u četiri tjedna, djeluje kao krivi čovjek s krivom gospodarskom politikom za kojeg je malo vjerojatno da će Argentinu vratiti s ponora u normalno stanje. Duhalde, kojeg je na vlast postavila Peronistička stranka koja kontrolira zakonodavstvo, svu krivicu za argentinske nevolje svaljuje na ono za što tvrdi da su neuspjesi reformi s ciljem stvaranja slobodnog tržišta koje je zemlja provela '90-tih godina na poticaj SAD-a. To je bilo vrijeme kada je Argentina počela smanjivati prepreke uvozu i kada je počela prodavati svoje neprofitne tvrtke u posjedu države. Pozivajući na povratak ljevičarske gospodarske politike koju je regulirala država, Duhalde je kretanje prema gospodarstvu slobodnih tržišta nazvao 'neuspjelim gospodarskim modelom koji je doveo do očaja milijune Argentinaca. Sada nam je potreban novi model', kazao je. Taj ljevičarski model uvelike će povećati kontrolu države nad gospodarstvom i povećati trgovinske carine i kvote kako bi zaštitio najrazvijenije argentinske industrije od stranog suparništva- što je katastrofalan korak unazad. Takozvani Duhaldeov novi gospodarski model zapravo je jedan od najstarijih u svijetu a ne postoji niti jedna zemlja u kojoj se pokazao djelotvornim. Priča o rastućem globalnom gospodarstvu priča je o slobodnim tržištima, a tamo gdje su uvedena, bolećiva gospodarstva pretvorena su u motore rasta i napretka. Radi se o državama gdje su trgovačke prepreke snižene, porezi smanjeni, tvrtke u posjedu države prodane privatnim poduzetnicima a pristup tržištu otvoren ljudima s ambicijama i snovima o boljem životu. Hong Kong, Singapur, Belgija, Velika Britanija, Nizozemska i SAD među najotvorenijim su gospodarstvima svijeta, prema Indeksu trgovačke otvorenosti 'Heritage Foundation'-a. Te i na sličan način otvorene države među najnaprednijima su u svijetu. Druga su krajnost Mijanmar, Bangladeš, Burundi, Iran, Sijera Leone, Sirija i Alžir - protekcionistička i zatvorena gospodarstva. Ujedno i najsiromašnija na svijetu. Lekcije su jasne i očite, izvješćuje 'Heritage Foundation' u svom najnovijem godišnjem izvješću, 'Economic Freedom of the World' (Gospodarska sloboda svijeta): Otvorenija gospodarstva će rasti brže i doseći više standarde života jer otvorenost potiče: a) dobiti od specijalizacije i trgovine, b) inovaciju i učinkovitu proizvodnju i c) prihvaćanje mudrih politika.' 'Naša otkrića u skladu su s ovim stavom: stalno otvorena gospodarstva imaju veći dohodak po glavi stanovnika i rastu brže od onih zatvorenijih', stoji u izvješću. Zemlje koje su prije bile gospodarski beznadežne pokazale su što trgovačka otvorenost, deregualcija i privatizacija mogu učiniti za njih. Na primjer, u proteklih dvadeset godina, Meksiko, Kina, Irska i Filipini 'bili su među zemljama u kojima je zabilježen znatan rast Indeksa trgovačke otvorenosti kao i veliko povećanje trgovine', izvješćuje 'Heritage Foundation'. Jedan od razloga zbog kojeg su slobodna trgovina i gospodarska deregulacija bile najvažnije globalne gospodarske reforme posljednjih nekoliko desetljeća jest taj da sve više neuspjelih gospodarstava odlučuje preuzeti taj model. Kina je promatrala SAD i druga otvorena gospodarstva i zaključila kako, ako kapitalistički model slobodnih tržišta funkcionira za Ameriku, funkcionirat će i za Kinu. Što se i potvrdilo. No nova Duhaldeova vlada više se voli okretati prošlosti svoje zemlje nego osvrnuti se izvan granica zemlje. Argentinsko gospodarstvo u proteklih je dvadeset godina uvelike naraslo upravo zbog toga što se otvaralo. Sada, uz golemi dug i niz drugih katastrofalnih gospodarskih pogrešaka, prijeti joj daljnji gospodarski pad. Argentina još uvijek ima previše tvrtki u vlasništvu države, carina iznosi skoro 14 posto - što je dvostruko od uobičajenog - prevelik dio njenog gospodarstva djeluje na 'crnom' tržištu kako bi se izbjegle birokratske prepreke a visoki porezi koji su usporavali rast povećali su nezaposlenost i siromaštvo. Ovo je zemlja kojoj je potrebna velika doza kapitalizma slobodnog tržišta no koja se, unatoč tome, povlači u prošlost", piše Donald Lambro.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙