US-mmf-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Trgovina-Makrogospodarstvo-Organizacije/savezi WT 7. I. ARGENTINU STAJALO SLOBODNO TRŽIŠTE? SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES7.I.2002.Argentina se kreće u krivom smjeru"S obzirom na sve
argentinske gospodarske boljke, najgore rješenje bio bi gorljivi zaštitar trgovine, predsjednik neprijateljski raspoložen prema slobodnom tržištu. No upravo se ovo dogodilo prošloga tjedna inauguracijom Eduarda Duhaldea, čelnika dominantne Peronističke stranke, koja je, izgleda, odlučna, obnoviti nacionalističku gospodarsku politiku Juana i Evite Perona, u pokušaju da se Argentina spasi od financijskog kolapsa. Opterećena dugovima, zatvaranjima banaka i činjenicom da novac i ulagači napuštaju zemlju, treće najveće gospodarstvo Južne Amerike pretvorilo se u izgubljen slučaj. Porezi su povišeni a trgovina se smanjila kao posljedica recesije a privatizacija državnih poduzetništava je obustavljena. Iza sveg ovog stoji Međunarodni monetarni fond, koji se zalagao za više poreze i strogost kao uvjet za daljnju pomoć MMF-a. Argentina, nekoć razvijeno gospodarstvo Južne Amerike u eri deregulacije, slobodne trgovine i slobodnih tržišta, ulazi u petu
e/savezi
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
7.I.2002.
Argentina se kreće u krivom smjeru
"S obzirom na sve argentinske gospodarske boljke, najgore rješenje
bio bi gorljivi zaštitar trgovine, predsjednik neprijateljski
raspoložen prema slobodnom tržištu.
No upravo se ovo dogodilo prošloga tjedna inauguracijom Eduarda
Duhaldea, čelnika dominantne Peronističke stranke, koja je,
izgleda, odlučna, obnoviti nacionalističku gospodarsku politiku
Juana i Evite Perona, u pokušaju da se Argentina spasi od
financijskog kolapsa.
Opterećena dugovima, zatvaranjima banaka i činjenicom da novac i
ulagači napuštaju zemlju, treće najveće gospodarstvo Južne Amerike
pretvorilo se u izgubljen slučaj. Porezi su povišeni a trgovina se
smanjila kao posljedica recesije a privatizacija državnih
poduzetništava je obustavljena.
Iza sveg ovog stoji Međunarodni monetarni fond, koji se zalagao za
više poreze i strogost kao uvjet za daljnju pomoć MMF-a.
Argentina, nekoć razvijeno gospodarstvo Južne Amerike u eri
deregulacije, slobodne trgovine i slobodnih tržišta, ulazi u petu
godinu recesije. Nezaposlenost iznosi gotovo 20 posto a siromašno
je 40 posto stanovništva.
Nažalost, Duhalde, argentinski peti predsjednik u četiri tjedna,
djeluje kao krivi čovjek s krivom gospodarskom politikom za kojeg
je malo vjerojatno da će Argentinu vratiti s ponora u normalno
stanje.
Duhalde, kojeg je na vlast postavila Peronistička stranka koja
kontrolira zakonodavstvo, svu krivicu za argentinske nevolje
svaljuje na ono za što tvrdi da su neuspjesi reformi s ciljem
stvaranja slobodnog tržišta koje je zemlja provela '90-tih godina
na poticaj SAD-a. To je bilo vrijeme kada je Argentina počela
smanjivati prepreke uvozu i kada je počela prodavati svoje
neprofitne tvrtke u posjedu države.
Pozivajući na povratak ljevičarske gospodarske politike koju je
regulirala država, Duhalde je kretanje prema gospodarstvu
slobodnih tržišta nazvao 'neuspjelim gospodarskim modelom koji je
doveo do očaja milijune Argentinaca. Sada nam je potreban novi
model', kazao je.
Taj ljevičarski model uvelike će povećati kontrolu države nad
gospodarstvom i povećati trgovinske carine i kvote kako bi zaštitio
najrazvijenije argentinske industrije od stranog suparništva- što
je katastrofalan korak unazad.
Takozvani Duhaldeov novi gospodarski model zapravo je jedan od
najstarijih u svijetu a ne postoji niti jedna zemlja u kojoj se
pokazao djelotvornim.
Priča o rastućem globalnom gospodarstvu priča je o slobodnim
tržištima, a tamo gdje su uvedena, bolećiva gospodarstva
pretvorena su u motore rasta i napretka. Radi se o državama gdje su
trgovačke prepreke snižene, porezi smanjeni, tvrtke u posjedu
države prodane privatnim poduzetnicima a pristup tržištu otvoren
ljudima s ambicijama i snovima o boljem životu.
Hong Kong, Singapur, Belgija, Velika Britanija, Nizozemska i SAD
među najotvorenijim su gospodarstvima svijeta, prema Indeksu
trgovačke otvorenosti 'Heritage Foundation'-a. Te i na sličan
način otvorene države među najnaprednijima su u svijetu.
Druga su krajnost Mijanmar, Bangladeš, Burundi, Iran, Sijera
Leone, Sirija i Alžir - protekcionistička i zatvorena
gospodarstva. Ujedno i najsiromašnija na svijetu.
Lekcije su jasne i očite, izvješćuje 'Heritage Foundation' u svom
najnovijem godišnjem izvješću, 'Economic Freedom of the World'
(Gospodarska sloboda svijeta): Otvorenija gospodarstva će rasti
brže i doseći više standarde života jer otvorenost potiče: a)
dobiti od specijalizacije i trgovine, b) inovaciju i učinkovitu
proizvodnju i c) prihvaćanje mudrih politika.'
'Naša otkrića u skladu su s ovim stavom: stalno otvorena
gospodarstva imaju veći dohodak po glavi stanovnika i rastu brže od
onih zatvorenijih', stoji u izvješću.
Zemlje koje su prije bile gospodarski beznadežne pokazale su što
trgovačka otvorenost, deregualcija i privatizacija mogu učiniti za
njih.
Na primjer, u proteklih dvadeset godina, Meksiko, Kina, Irska i
Filipini 'bili su među zemljama u kojima je zabilježen znatan rast
Indeksa trgovačke otvorenosti kao i veliko povećanje trgovine',
izvješćuje 'Heritage Foundation'.
Jedan od razloga zbog kojeg su slobodna trgovina i gospodarska
deregulacija bile najvažnije globalne gospodarske reforme
posljednjih nekoliko desetljeća jest taj da sve više neuspjelih
gospodarstava odlučuje preuzeti taj model.
Kina je promatrala SAD i druga otvorena gospodarstva i zaključila
kako, ako kapitalistički model slobodnih tržišta funkcionira za
Ameriku, funkcionirat će i za Kinu. Što se i potvrdilo.
No nova Duhaldeova vlada više se voli okretati prošlosti svoje
zemlje nego osvrnuti se izvan granica zemlje. Argentinsko
gospodarstvo u proteklih je dvadeset godina uvelike naraslo upravo
zbog toga što se otvaralo. Sada, uz golemi dug i niz drugih
katastrofalnih gospodarskih pogrešaka, prijeti joj daljnji
gospodarski pad.
Argentina još uvijek ima previše tvrtki u vlasništvu države, carina
iznosi skoro 14 posto - što je dvostruko od uobičajenog - prevelik
dio njenog gospodarstva djeluje na 'crnom' tržištu kako bi se
izbjegle birokratske prepreke a visoki porezi koji su usporavali
rast povećali su nezaposlenost i siromaštvo.
Ovo je zemlja kojoj je potrebna velika doza kapitalizma slobodnog
tržišta no koja se, unatoč tome, povlači u prošlost", piše Donald
Lambro.