US-AR-mmf-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Gospodarski pokazatelji-Organizacije/savezi-Masovni prosvjedi WT 3. I. DEMOKRACIJA U ARGENTINI? SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES3. I. 2002.Demokracija u Argentini?"'Izbori sad!' tisuće
demonstranata izvikivalo je u utorak navečer dok su navirali ulicama Buenos Airesa, argentinske prijestolnice. Usred sve veće gospodarske krize i nedavnog napada argentinskog zakonodavstva na demokraciju, njihov je bijes u potpunosti opravdan. Zakonodavne vlasti su u utorak odbacile rezultate predsjedničkih izbora koji su održani 3. ožujka i na mjesto predsjednika postavili čelnika po svom izboru, generala Eduarda Duhaldea, koji bi na vlasti trebao ostati do 2003. godine. Za čelnika Peronističke stranke jučer je održana ceremonija inauguracije uvelike nalik farsi, čime je postao peti argentinski predsjednik u dva tjedna. Odluka da se Duhaldeu da vlast na dvije godine duboko potkopava argentinsku demokratsku tradiciju a argentinski je narod i više nego jasno dao do znanja kako traži otvoreniju reprezentativnu vladu. S obzirom na sve to kao i stanje u gospodarstvu, odluka zakonodavnih tijela mogla bi imati nesretne posljedice. Prije svega, Peronistička stranka, koja kontrolira argentinski
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
3. I. 2002.
Demokracija u Argentini?
"'Izbori sad!' tisuće demonstranata izvikivalo je u utorak navečer
dok su navirali ulicama Buenos Airesa, argentinske prijestolnice.
Usred sve veće gospodarske krize i nedavnog napada argentinskog
zakonodavstva na demokraciju, njihov je bijes u potpunosti
opravdan. Zakonodavne vlasti su u utorak odbacile rezultate
predsjedničkih izbora koji su održani 3. ožujka i na mjesto
predsjednika postavili čelnika po svom izboru, generala Eduarda
Duhaldea, koji bi na vlasti trebao ostati do 2003. godine. Za
čelnika Peronističke stranke jučer je održana ceremonija
inauguracije uvelike nalik farsi, čime je postao peti argentinski
predsjednik u dva tjedna.
Odluka da se Duhaldeu da vlast na dvije godine duboko potkopava
argentinsku demokratsku tradiciju a argentinski je narod i više
nego jasno dao do znanja kako traži otvoreniju reprezentativnu
vladu. S obzirom na sve to kao i stanje u gospodarstvu, odluka
zakonodavnih tijela mogla bi imati nesretne posljedice.
Prije svega, Peronistička stranka, koja kontrolira argentinski
donji dom parlamenta i Senat, oporbi je oduzela gotovo svu moć za
vrijeme gospodarskog raspada koji je u tijeku. Dok se Argentina
raspada, peronisti su iskazali zapanjujuću odlučnost da vlastite
interese stave ispred onih svoje ugrožene zemlje. Umjesto da zemlji
daju ono što joj je očajnički potrebno i što narod traži,
peronistički političari nastavljaju tražiti načine na koji mogu
iskoristiti krizu kako bi na nedemokratski način zgrnuli vlast.
Osim toga, sam Duhalde ne budi mnogo povjerenja. Za vrijeme svog
mandata na položaju guvernera Buenos Airesa nakupio je tako mnogo
dugova da je ta pokrajina bankrotirala. 1999. godine, otpočeo je
neuspješnu utrku za predsjednika koju je vodio politički strateg
James Carville, u kojoj je koristio španjolsku verziju pjesme
'Don't Cry for Me Argentina'. Da je postao predsjednikom, trebao bi
magični štapić da ispuni svoja kontradiktorna predizborna
obećanja. Duhalde je (...) obznanio kako nije voljan smanjiti javnu
potrošnju, obećao je dramatično povećati mirovine istodobno
smanjujući porez na dodanu vrijednost s 21 na 15 posto. Čelnik
meksičkog Interpola optužio ga je da je u njegovu predsjedničku
kampanju meksički kartel Juarez uložio više od milijun dolara
dobivena prodajom droge.
Osim toga, Duhalde ne govori mnogo o svojim planovima osim da
podupire obustavu isplate golemog argentinskog duga koji iznosi
više od 132 milijarde dolara. Izgleda da se zalaže za devalvaciju
argentinskog pesa, što bi moglo biti neizbježno. Već je pozitivnije
to što je Duhalde izrazio voljnost da promijeni konfiskacijsku
politiku de la Ruaine vlade koja je strogo ograničavala pristup
Argentine vlastitim bankovnim računima.
Dok Argentina ulazi u Novu godinu, izgleda da je u stanju goreg
gospodarskog kaosa nego što je to bio slučaj 1980-tih. Tako je jasno
ono što zakonodavna tijela trebaju učiniti: osluhnuti glas naroda
koji traži demokraciju i gospodarske reforme", stoji u uvodniku
lista.