WT 3. I. DEMOKRACIJA U ARGENTINI?

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 3. I. 2002. Demokracija u Argentini? "'Izbori sad!' tisuće demonstranata izvikivalo je u utorak navečer dok su navirali ulicama Buenos Airesa, argentinske prijestolnice. Usred sve veće gospodarske krize i nedavnog napada argentinskog zakonodavstva na demokraciju, njihov je bijes u potpunosti opravdan. Zakonodavne vlasti su u utorak odbacile rezultate predsjedničkih izbora koji su održani 3. ožujka i na mjesto predsjednika postavili čelnika po svom izboru, generala Eduarda Duhaldea, koji bi na vlasti trebao ostati do 2003. godine. Za čelnika Peronističke stranke jučer je održana ceremonija inauguracije uvelike nalik farsi, čime je postao peti argentinski predsjednik u dva tjedna. Odluka da se Duhaldeu da vlast na dvije godine duboko potkopava argentinsku demokratsku tradiciju a argentinski je narod i više nego jasno dao do znanja kako traži otvoreniju reprezentativnu vladu. S obzirom na sve to kao i stanje u gospodarstvu, odluka zakonodavnih tijela mogla bi imati nesretne posljedice. Prije svega, Peronistička stranka, koja kontrolira argentinski donji dom parlamenta i Senat, oporbi je oduzela gotovo svu moć za vrijeme gospodarskog raspada koji je u tijeku. Dok se Argentina raspada, peronisti su iskazali zapanjujuću odlučnost da vlastite interese stave ispred onih svoje ugrožene zemlje. Umjesto da zemlji daju ono što joj je očajnički potrebno i što narod traži, peronistički političari nastavljaju tražiti načine na koji mogu iskoristiti krizu kako bi na nedemokratski način zgrnuli vlast. Osim toga, sam Duhalde ne budi mnogo povjerenja. Za vrijeme svog mandata na položaju guvernera Buenos Airesa nakupio je tako mnogo dugova da je ta pokrajina bankrotirala. 1999. godine, otpočeo je neuspješnu utrku za predsjednika koju je vodio politički strateg James Carville, u kojoj je koristio španjolsku verziju pjesme 'Don't Cry for Me Argentina'. Da je postao predsjednikom, trebao bi magični štapić da ispuni svoja kontradiktorna predizborna obećanja. Duhalde je (...) obznanio kako nije voljan smanjiti javnu potrošnju, obećao je dramatično povećati mirovine istodobno smanjujući porez na dodanu vrijednost s 21 na 15 posto. Čelnik meksičkog Interpola optužio ga je da je u njegovu predsjedničku kampanju meksički kartel Juarez uložio više od milijun dolara dobivena prodajom droge. Osim toga, Duhalde ne govori mnogo o svojim planovima osim da podupire obustavu isplate golemog argentinskog duga koji iznosi više od 132 milijarde dolara. Izgleda da se zalaže za devalvaciju argentinskog pesa, što bi moglo biti neizbježno. Već je pozitivnije to što je Duhalde izrazio voljnost da promijeni konfiskacijsku politiku de la Ruaine vlade koja je strogo ograničavala pristup Argentine vlastitim bankovnim računima. Dok Argentina ulazi u Novu godinu, izgleda da je u stanju goreg gospodarskog kaosa nego što je to bio slučaj 1980-tih. Tako je jasno ono što zakonodavna tijela trebaju učiniti: osluhnuti glas naroda koji traži demokraciju i gospodarske reforme", stoji u uvodniku lista.