ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - U obnovljenoj Matici hrvatskoj danas ima dvostruko više ogranaka i objavljuje se dvostruko više časopisa nego 1971., izjavio je podpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, koji je od 1991. zadužen za
Matičine ogranke.
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - U obnovljenoj Matici hrvatskoj danas
ima dvostruko više ogranaka i objavljuje se dvostruko više časopisa
nego 1971., izjavio je podpredsjednik Matice hrvatske Stjepan
Sučić, koji je od 1991. zadužen za Matičine ogranke. #L#
Po njegovim riječima časopisi su bitni u stvaranju fizionomije
Matičinih ogranaka, u njima se očituje novo stvaralaštvo, a na
njihovim stranicama zastupljene su podjednako književno-
povijesne, povijesno-umjetničke i društveno-političke teme.
U Hrvatskoj danas djeluju 102 Matičina ogranka, u Subotici jedan,
17 u BiH i deset u zapadnoeuropskim zemljama.
Sučić priznaje da su časopisi šaroliki, a izvrsnima smatra
"Dubrovnik", sisačke "Riječi", osječku "Književnu reviju",
"Zadarsku smotru" i karlovačko "Svjetlo", a u BiH "Hrvatsku misao"
i časopis za djecu "Cvitak".
"Dubrovnik" je prvi obnovljeni časopis, koji je u posebnim
brojevima obradio ratne teme i stradanja, bavio se književnim i
umjetničkim temama, od renesanse i baroka do 20. stoljeća.
Potkraj prošle godine u Gospiću je tamošnji Matičin ogranak
predstavio prvi broj "Ličke revije", prve periodičke publikacije u
Ličko-senjskoj županiji.
U prošlih 12 godina Matičini ogranci objavili su više od 1200
naslova. To je čitava knjižnica, kaže Sučić, koji upozorava da se za
razliku od ogranaka i časopisa u Maticu hrvatsku nije vratilo
članstvo u opsegu kao prije 1972., kad je rad Matice hrvatske i
njezinih ogranaka nemilosrdno politički ugušen, a njezini
aktivisti osuđivani, zatvarani i proganjani.
Primjerice u Drnišu nema ogranka Matice hrvatske, a prije 1972.
bilo je 130 članova. Ogranci su se ugasili kad su obnovljeni u
Korčuli, Omišu, Rabu i Drnišu, a na Krku nikada nije ni osnovan.
Ogranci su postali "novi fenomen" rada Matice hrvatske između dvaju
svjetskih ratova, kad su djelovali pododbori u Osijeku, Šibeniku,
Čakovcu, Vukovaru, rekao je.
Godine 1953. na poticaj Petra Šegedina, koji je 90-ih godina nakon
dvadesetogodišnje zabrane vodio obnovu Matice hrvatske, osnovani
su pododbori u krajevima koji su bili pod Italijom, budući da je u
tim područjima hrvatska kultura bila izvrgnuta uništenju. Zadar je
do 1918. bio drugi grad u Hrvatskoj po tiskanim knjigama, a od 1923.
do 1943. nije tiskana nijedna hrvatska knjiga, podsjetio je Sučić.
Po njegovu sudu sada bi bilo važno tehnički i grafički
standarizirati Matičino nakladništvo, jer ne zadovoljava razinom,
uspostaviti međusobnu razmjenu knjiga i časopisa te proširiti krug
čitatelja i autora u ograncima.
Drži kako u Hrvatskoj vlada duboka kriza kulture i hrvatske knjige,
što izaziva veliku opasnost za hrvatski jezik. Tu ocjenu
potkrjepljuje podatkom kako je prije 100 godina Matica tiskala
knjige u nakladi od 10 i više tisuća primjeraka, a sada samo tisuću,
pa se ni ta naklada ne može prodati.
Godišnja Matičina članarina je 240 kuna. Član iskaznicom može
kupiti Matičine knjige s 50 posto popusta, dobiti godišnju
besplatnu pretplatu na "Vijenac" ili "Hrvatsku reviju" ili "Kolo"
te dvije knjige iz redovita izdanja za članstvo. Prošle godine bile
su to knjige Batušić/Kravar/Žmegač "Književni protusvjetovi -
poglavlja iz hrvatske moderne" te Vere Horvat-Pintarić "Svjedok u
slici".
(Hina) mc