ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Još smo, na žalost, zemlja koja "odljevom mozgova" svijetu kudikamo više daje nego prima, izjavio je Jakša Kušan, predsjednik Upravnog odbora Matice hrvatskih iseljenika (MHI) upitan da prokomentira
zamisao da se osnuje punkt za kontakt s "iseljenim mozgovima" pri Matici hrvatskih iseljenika.
ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Još smo, na žalost, zemlja koja
"odljevom mozgova" svijetu kudikamo više daje nego prima, izjavio
je Jakša Kušan, predsjednik Upravnog odbora Matice hrvatskih
iseljenika (MHI) upitan da prokomentira zamisao da se osnuje punkt
za kontakt s "iseljenim mozgovima" pri Matici hrvatskih
iseljenika.#L#
Po Kušanovim riječima time su se počeli baviti nakon 3. siječnja u
nakani da se MHI u velikoj mjeri promijeni, da ne ostane kakva je
bila za komunizma, kad se isključivo bavila folklorom i dijelom
iseljeništva koje je bilo potpuno neutralno, a time i neopasno.
Akademik Josip Županov u intervjuu "Večernjem listu" predložio je
da MHI postane mjestom za kontakt s ljudima koji su otišli iz
Hrvatske, a mogu biti važni za njezin razvoj. Pri tomu je upozorio
kako nema "vjerodostojnih podataka" o opsegu "odljeva mozgova" te
da "vlast nije raspoložena" da se nešto učini, da se uspostavi veza
s ljudima koji su otišli iz Hrvatske.
"Osnovna je Matičina zadaća da bude most prema iseljenim
sunarodnjacima. Na prvi pogled doista je tako. No prestanimo
misliti u kategorijama prošlosti i pogledajmo malo bolje tko su
danas u najvećem broju ti 'naši sunarodnjaci'. U sve većem postotku
to već odavno nisu Hrvati prvoga iseljeničkog naraštaja, to su sve
više 'stranci' koje s Hrvatskom vežu samo njihovi korijeni", rekao
je Kušan.
Po njegovu mišljenju u pokretanju novih akcija i prekidanju
dosadašnjih loših navika u Matici uvelike bi mogli pomoći ljudi
koji su svojedobno živjeli u inozemstvu i oni koji su tamo rođeni.
"Na žalost odnos prema našem iseljeništvu u poslovnom smislu i
odlazak ljudskih potencijala iz Hrvatske svakako nije pozitivan.
Ova sredina ne odnosi se prema emigraciji onako kako bi to
iseljeništvo očekivalo, a ni na konstruktivan način", rekao je.
S obzirom na materijalno stanje u državi Kušan smatra da uvjeti za
rad u Matici zadovoljavaju. Podsjeća da se MHI uglavnom financira
iz državnog proračuna, a vrlo malo ima svojih prihoda od
publikacija i još nekih aktivnosti.
Matica će ove godine, po Kušanovim riječima, nastaviti dosadašnje
aktivnosti koje i nisu nikada bile previše registrirane u javnosti,
dobrim dijelom jer su stereotipne i nisu neka novost. To je
djelovanje u području odgoja, odnosno folkloru i hrvatskom jeziku.
"Spajamo ugodno s korisnim, a mladi se zabavljaju i upoznaju
ljepote naše zemlje", rekao je.
Novi zakon o Matici hrvatskih iseljenika postavit će tu iseljeničku
udrugu na nove temelje kako bi se širila te intelektualni dio
društva uključio u njezin rad, drži Kušan.
(Hina) nk mc