ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Vodstvo Matice hrvatske (MH) ove godine priprema veliku proslavu 160. obljetnice djelovanja te najstarije hrvatske kulturne ustanove.
ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Vodstvo Matice hrvatske (MH) ove
godine priprema veliku proslavu 160. obljetnice djelovanja te
najstarije hrvatske kulturne ustanove.#L#
"Odlučili smo posebno obilježiti tu obljetnicu, jer okrugle
godišnjice Matica hrvatska do sada nije uspjela obilježiti na pravi
način - 100. obljetnica pala je 1942., u vrijeme Drugoga svjetskog
rata, - 110. nije slavljena, u prigodi 120. izdana je Spomenica -
povijest Matice hrvatske, koju je napisao tadašnji predsjednik
Jakša Ravlić, a 150. obljetnica, 1992., obilježena je skromno",
izjavio je predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić.
Po njegovim riječima sada je na nama da posvjestimo što je MH bila u
hrvatskom narodu i koja je njezina uloga u sadašnjem trenutku.
"Plan je da se u jednoj spomenici prikaže rad Matice hrvatske do
danas, posebno kad je umjesto nje djelovao Matičin Nakladni zavod,
budući da je rad te ustanove prvi put duže, od 1972. do 1989., bio
zabranjen, iako službeno to nikada nije učinjeno", rekao je
Bratulić, napomenuvši kako Matica nije samo nakladnička kuća jer
ima puno drugih zadaća u okviru svojega kulturnog poslanja.
Matica hrvatska pod imenom Matica ilirska osnovana je u prvoj
polovici veljače 1842., a prvi njezin predsjednik bio je Janko
Drašković. Na skupštini 1874. izabran je za predsjednik Ivan
Kukuljević, prihvaćena su nova pravila i napušteno ilirsko ime, pa
se od tada zove Matica hrvatska.
U dugogodišnjoj Matičinoj povijesti razdoblje od 1972. do 1989.
bilo je najteže. U sklopu obračuna sa sudionicima Hrvatskog
proljeća bila je izvrgnuta brutalnoj političkoj osudi. Upravni
odbor s Ljudevitom Jonkeom na čelu prisiljen je na ostavku, a
prostorije su zaposjeli policajci koji su zaplijenili i njezin
arhiv, a ostala pokretna imovina dijelom je pokradena, a dijelom
predana na čuvanje JAZU. U siječnju 1972. počeli su i policijski
progoni istaknutijih Matičinih dužnosnika i djelatnijih članova.
Stotine članova su zatvorene i suđene u političkim procesima bez
sudski dokazane krivnje, a još stotine proganjane, otpuštane s
posla, godinama sprječavane u javnom djelovanju.
U vrijeme obnove MH, kako podsjeća Bratulić, bilo je postavljeno
pitanje da li zadržati Maticu budući da je za neke bila jedina
hrvatska stranka. "Odgovarajući na to retoričko pitanje prevladalo
je opredjeljenje kako se MH i ubuduće mora brinuti za kulturu
hrvatskoga naroda, jer je ona tu kulturu izgrađivala i u 19. i u 20.
stoljeću", rekao je Bratulić, podsjetivši na osobitu ulogu Ivana
Kukuljevića Sakcinskog u povijesti Matice hrvatske. On nije samo
promijenio njezino ime u Maticu hrvatsku nego je osobito razvio
nakladničku djelatnost s kojom je ušao u osnovne tokove tadašnje
kulture. Do kraja 19. stoljeća izdao je golemu biblioteku knjiga,
posebno priručnika, na kojoj se izgrađivala hrvatska građanska
klasa, rekao je.
Matica postupno obnavlja svoje članstvo i postaje sve čvršća
organizacija. U Hrvatskoj danas djeluje 100 Matičinih ogranaka, u
Vojvodini (Subotica) jedan, u Bosni i Hercegovini 17 te u
zapadnoeuropskim državama 10 ogranaka i hrvatskih kulturnih
društava koji su kolektivni članovi Matice hrvatske.
Središnjica Matice hrvatske osim što izdaje dva časopisa i novine -
Kolo, Hrvatsku reviju i Vijenac, ima bogat nakladnički program,
koji je otvoren mladim autorima i provjerenim književnim
vrijednostima. Rad središnjice u Zagrebu bitno će biti unaprijeđen
i obogaćen kad uskoro bude dovršena dvorišna zgrada koja se podiže
zahvaljujući darovnici Jure Petričevića. U tim prostorima bit će
priređivani koncerti, predstave, tribine, predstavljat će se
knjige i td.
"Matica se u svom radu kani u prvom redu oslanjati na svoje
članstvo, jer godine koje dolaze mogu biti i teže, a ona mora
nastaviti svoju ulogu u hrvatskom narodu", izjavio je Bratulić,
upozorivši kako je prošle godine Matičina stavka u državnom
proračunu smanjena 25 posto, a za ovu godinu 10 posto.
(Hina) mc mć