ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Prva cjelovita Biblija objavljena u Zagrebu je "Zagrebačka Biblija", a imali smo sreću da je u vremenu kad su već mogli surađivati književnici i bibličari prevedena na moderni hrvatski jezik, izjavio je
fra Bonaventura Duda, jedan od dvojice glavnih urednika Biblije, objavljene 1968. u Zagrebu u povodu 35. obljetnice njezina izlaska iz tiska.
ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Prva cjelovita Biblija objavljena u
Zagrebu je "Zagrebačka Biblija", a imali smo sreću da je u vremenu
kad su već mogli surađivati književnici i bibličari prevedena na
moderni hrvatski jezik, izjavio je fra Bonaventura Duda, jedan od
dvojice glavnih urednika Biblije, objavljene 1968. u Zagrebu u
povodu 35. obljetnice njezina izlaska iz tiska.#L#
"Prije su naše Biblije bile tiskane u Veneciji, Budimpešti, Beču i
Sarajevu", rekao je Duda i dometnuo kako se "Zagrebačka Biblija"
nadovezuje na prevodilačku tradiciju Katančićeve Biblije iz 1831.,
Škarićev ikavski prijevod iz 1858. i Šarićev iz 1942.
Na stilskom izgledu "Zagrebačke Biblije" radile su skupine
književnika i bibličara, a među njima su posebno Zvonimir Mrkonjić,
Marko Grčić i jezični stručnjak Josip Tabak te bibličari pokojni
Jerko Fućak i ja, istaknuo je Duda.
Hrvati se s Biblijom susreću pokrštavanjem, a dijelovi prevedenih
biblijskih tekstova u starocrkvenoslavenskoj redakciji
hrvatskoga jezika već se nalaze u raznim lekcionarima, dijelovima
evanđelja i misalima.
Prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik naložio je 1521.
Bernardin Frankopan, a prijevod Bartola Kašića nastao je između
1622. i 1636. te ostao u rukopisu do 2000., kad ga je u nizu "Biblia
Slavica" objavila u dva sveska njemačka nakladnička kuća Ferdinand
Schoeningh iz Padeborna.
"Zagrebačka Biblija" sastavljena je od stiliziranih prijevoda
Mojsijeva Petoknjižja Silvija Grubišića, Psalama Filiberta Gassa,
Pjesme nad pjesmama Nikole Milićevića te ostalih prijevoda Staroga
zavjeta Antuna Sovića i Novoga zavjeta Ljudevita Rupčića.
Jezičnostilski dio posla obavljen je po ugledu na francuski
prijevod "Bible de Jerusalem".
Od popratnih tekstova, Bonaventura Duda napravio je Opći uvod i
Uvod i napomene uz Novi zavjet, Ante Kresina Uvod i napomene uz
Petoknjižje, Povijesne i Proročke knjige Staroga zavjeta, Celestin
Tomić Uvod i napomene uz Mudrosne knjige Staroga zavjeta, a Jerko
Fućak je izradio kazalo imena.
Tekstove su jezično obradili Marko Grčić, Jure Kaštelan, Zvonimir
Mrkonjić i Josip Tabak.
Pod vodstvom glavnih urednika Jure Kaštelana i Bonaventure Dude na
"Zagrebačkoj Bibliji" radili su književni suradnici Branko Brusar,
Olinko Delorko, Filbert Gass, Zlatko Gorjan, Marko Grčić, Stjepan
Hosu, Tomislav Ladan, Nikola Milićević, Zvonimr Mrkonjić, Ante
Sekulić i bibličari Jerko Fućak, Ivan Golub, Ante Kresina, Janko
Obreški, Adalbert Rebić, Ljudevit Rupčić i Celestin Tomić.
Prvo izdanje "Zagrebačke Biblije" objavljeno je 1968. u nakladi
"Stvarnosti". U izdanju "Kršćanske sadašnjosti" dosad je izašla u
dvadeset izdanja.
(Hina) mk mc