ICTY: ŠEŠELJ IZNIO NIZ PRIGOVORA NA RAD HAŠKOG SUDA

ZAGREB/DEN HAAG, 29. listopada (Hina) - Haški sud u srijedu je na statusnoj konferenciji u procesu protiv Vojislava Šešelja razmatrao Šešeljeve opsežne prigovore na imenovanje tzv. "stand- by" odvjetnika Aleksandra Lazarevića, Šešeljev zahtjev da se dvama beogradskim odvjetnicima odobri status njegovih pravnih savjetnika, te razmatrao uvođenje novih dokaznih materijala u tom procesu.#L# Sudac Carmel Agius prihvatio je da se u sudski spis preuzmu i uvedu kao dokaz 80 knjiga Vojislava Šešelja. Šešelj tvrdi da će tim knjigama, u kojima su sadržani svi njegovi govori, predavanja, intervjui i sudski procesi, pobiti točke optužnice. Prema pravilima Suda, svi dokazni materijali moraju biti prevedeni na engleski i francuski jezik. Veliki dio statusne konferencije bio je posvećen i Šešeljevom odbijanju da prihvati tzv. "stand-by" odvjetnika Aleksandra Lazarevića kojeg mu je dodijelio Sud. Šešelj je u svom podužem izlaganju razvio teoriju zavjere u kojoj je tvrdio da mu Haški sud nameće branitelja kojeg on ne želi, a istovremeno ne prihvaća njegove "pravne savjetnike". Šešelj je odlučio da se pred Haškim sudom brani sam. Govoreći o čitavom nizu "sukoba interesa" koji postoje između njega i odvjetnika Aleksandra Lazarevića, Šešelj je također govorio i o "kriminalnoj raboti", optuživši i tajnika Suda Hansa Holthuisa da zajedno s određenim odvjetnicima dijeli novac namijenje obrani optuženika. Sukob interesa, po Šešelju uključio je, među ostalim, njegov "desetljetni sukob sa svima u odvjetničkoj kancelariji Fila", za koju je radio i Lazarević, kao i sukob sa Lazarevićevim ocem te suprugom, inače republičkom pravobraniteljicom, zbog toga što je ona "dužnosnica sadašnjeg mafijaškog režima u Srbiji". Sud će se naknadno izjasniti o Šešeljevom zahtjevu za imenovanje njegovih pravnih savjetnika. Sudac Agius Šešelju je predbacio dužinu njegovih pismenih podnesaka. Pravila Suda ograničavaju dužinu većine pismenih podnesaka na do 10 stranica, a Šešeljevi podnesci ta pravila ne poštuju - posljednji njegov podnesak bio je na 300 strana. Šešelj je to pravilo pokušao pobiti tvrdeći da s pravnog gledišta nitko ne može ograničiti primjerice prigovor na optužnicu. Šešelj je tijekom statusne konferencije uputio i niz drugih optužbi na račun haškog suda, tvrdeći: "Maltretirate me na ovaj i onaj način" te dodajući: "Vama je sumnjiv svaki Srbin i svaki onaj tko ne želi dijeliti novac haškog suda". Haški sud optužio je 14. veljače 2002. vođu Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, ali i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine, kao zločin protiv čovječnosti. Šešelja je već optužnica protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića navela kao sudionika zajedničkog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'. Ideju 'velike Srbije' u granicama Virovitica-Karlovac- Karlobag Šešelj je zagovarao u javnim nastupima. Deset dana nakon objavljivanja optužnice Šešelj se dobrovoljno predao Haškom sudu, a na izjašnjavanju o optužnici kazao je kako se ne osjeća krivim. (Hina) nab ps