MMF PROCJENJUJE DA ĆE HRVATSKI INOZEMNI DUG BITI OKO 68 POSTO

MMF PROCJENJUJE DA ĆE HRVATSKI INOZEMNI DUG BITI OKO 68 POSTO BDP-A, KAO I LANI Hina-Financijski servis Hrvatski inozemni dug, koji trenutno iznosi više od 70 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog povoljnih bi gospodarskih kretanja i činjenice da nema potrebe za većim vanjskim zaduženjem, mogao iznositi 68 posto BDP-a na kraju ove godine, koliko je iznosio i lani, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild. Podsjetio je da je lani inozemni dug porastao za 10 postotnih poena, sa 58 na 68 posto BDP-a, pri čemu je polovica porasta nastala učinkom tečajnih razlika i slabljenja tečaja dolara. Dug raste, kaže, dijelom i zbog financiranja deficita tekućeg računa platne bilance, koji je pak pogoršan i zbog nekih drugih pojava kojih nije bilo ranijih godina. Guverner HNB-a Željko Rohatinski prošli je tjedan pojasnio da je milijarda, od 2,45 milijardi dolara deficita u prvih šest mjeseci ove godine, izravna posljedica transfera dobiti poduzeća i banaka iz zemlje, te jednokratnog reinvestiranja dobiti jednog poduzeća (Plive, odnosno revalorizacije patentnog prava što je poslužilo kao kolateral za dobivanje međunarodnog akreditiva, u vrijednosti 350 milijuna dolara). Umanji li se ukupan iznos za tu (Plivinu) transakciju, deficit tekućih transakcija platne bilance bio bi smanjen sa 7 na 6 posto BDP-a, istaknuo je tada guverner. A upravo tih 6 posto sada je novi, usuglašeni iznos deficita tekućeg računa platne bilance koji će stajati u novom pismu namjere Vlade i MMF-a, dogovorenom nakon drugog razmatranja dosadašnje provedbe važećeg stand-by aranžmana. Pismo namjere sadržava ažurirane ekonomske informacije i pokazatelje. Svjesni da se neće ostvariti ciljani deficit od 3,6 posto BDP-a u ovoj godini, za prvog pregleda u svibnju taj je postotak deficita povećan na 5,5 posto, a sada je još malo korigiran, na 6 posto BDP-a, rekao je voditelj Misije MMF-a. Ocijenio je da treći kvartal uvijek dosad pokazivao suficit na tekućem računu, pa se to i sada očekuje posebno nakon uspješne turističke sezone. No, bitno je i da su svi, i u izvršnoj i u monetarnoj vlasti, svjesni problema, a HNB se uključila s već poznatim mjerama na početku godine i početkom rujna, kazao je Flickenschild. Isto tako, nastavio je, jasno je da su istodobno potrebne strukturne reforme kako bi se potaknuo izvoz. Pritom ocjenjuje da se dobre sugestije o tome mogu naći i o upravo objavljenom Godišnjem izvješću o konkuretnosti Hrvatske. Flieckenschild je na završnoj konferenciji za novinare naglasio da su hrvatski makroekonomki pokazatelji i dalje povoljni, pri čemu je gospodarski rast viši od očekivanog. Stoga će svoju procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini MMF povećati sa 4,2 na 4,7 posto. U idućoj bi se godini taj rast trebao kretati na sličnoj razini, oko 4,5 posto, pri čemu se očekuje veći utjecaj vanjske , a ne domaće potražnje. Inflacija je i dalje niska, na godišnjoj razini oko 2 posto, tečaj je stabilan, a fiskalna je situacija također bolja. Prihodi su države kakvi su se i očekivali, rashodi također, a rebalans je pritom neutralan, pa bi deficit proračuna trebao biti 4,6 posto BDP-a kao što je i planirano, rekao je Flickenschild. Hrvatski su ga dužnosnici, kaže, izvijestili i da je pripremljen proračun za iduću godinu s deficitom od 3,8 posto BDP-a, ali on neće u proceduru prije izbora, odnosno spreman je za novu Vladu. Na upit o prijedlozima MMF-a monetarnoj vlasti u Hrvatskoj da još malo 'olabavi tečaj', Flickenschild je odgovorio da je na Izvršnom odboru direktora podržana takva ideja za sugestijom HNB-u za većom fluktuacijom tečaja domaće valute, no i da HNB-a smatra da je sadašnja fluktuacija dostatna. Upitan za komentar govora predsjednika Stjepana Mesića da je HNB zakasnila s primjenom mjera, Flickenschild je odgovorio da bi, kao i u svemu, bilo bolje da je nešto učinjeno prije. No, pritom treba znati da se odluke donose s vremenskim pomakom, jer se kvartalni podaci dobivaju sa dva mjeseca zakašnjenja. Isto tako kaže da u vremenu kad predstoje izbori Vladi nije lako donositi teške odluke, pa je HNB ostala usamljena u tome. Flickenschild je zaključno kazao da bi Odbor izvršnih direktora MMF-a krajem listopada trebao razmatrati dokumente o Hrvatskoj, pod uvjetom da dotad dobiju sve podatke o stanju tekućeg računa platne bilance. Drugi bi se pregled, kazao je, tada mogao zaključiti 12. studenoga, nakon kojeg predstoji treći, završni pregled temeljem važaćeg stand-by aranžmana Hrvatske s MMF-om (sklopljenog u veljači ove godine), koji će uslijediti krajem studenoga, nakon izbora. Izaslanstvo MMF-a boravilo je u Hrvatskoj protekla dva tjedna na drugom razmatranju dosadašnje provedbe i daljnjih očekivanja u realizaciji stand-by aranžmana Hrvatske s tom međunarodnom financijskom organizacijom, a održan je niz razgovora u središnjoj banci, kao i s predstavnicima Vlade i resornih ministarstava, sindikata, te još nekih udruga i institucija.