ROHATINSKI: INOZEMNI DUG MOGAO BI DO KRAJA GODINE IZNOSITI 2

ROHATINSKI: INOZEMNI DUG MOGAO BI DO KRAJA GODINE IZNOSITI 21 MILIJARDU DOLARA! Hina- Financijski servis Hrvatski bi inozemni dug do kraja godine, uz deficit tekućih transakcija platne bilance od 7 posto BDP-a, mogao iznositi gotovo 21 milijardu dolara, odnosno njegov udjel u bruto domaćem proizvodu (BDP) bit će iznad 70 posto, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski na današnjem susretu s novinarima. To nije katastrofalno, ali s dugom od 70 posto BDP-a ne može se priuštiti luksuz akumuliranja visokog deficita tekućih transakcija - to zajedno ne može ići, kaže Rohatinski. Po podatcima središnje banke, deficit tekućih transakcija platne bilance u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je čak 2,45 milijardi dolara, što je nominalno za gotovo 50 posto više nego u istom razdoblju lani, a, uzme li se u obzir kretanje tečaja dolara, deficit je veći za 30 posto. Deficit platne bilance u prvih je šest mjeseci iznosio 7 posto BDP-a, i dalje je visok, a prema Memorandumu s MMF-om ne bi smio biti veći od 5,5 posto BDP-a. Guverner iznosi i da je u dosadašnjim razgovorima s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, koji se nalaze u radnom posjetu Hrvatskoj, stekao dojam da je visina inozemnog duga za njih prihvatljiva jedino ako je - plafon. Rohatinski je podsjetio na učinke mjera središnje banke uvedenih početkom godine, kao i mjera s početka rujna, ocijenivši da je sada razvidno da su one dale očekivane rezultate. Osnovna intencija o obveznom upisu blagajničkih zapisa ako plasmani banke rastu kvartalno više od 4 posto, odnosno 16 posto na godišnjoj razini, bila je bitno usporiti dinamiku rasta plasmana. To je i postignuto jer je rast plasmana banaka u prvih osam mjeseci ove godine iznosio 9,5 posto , a novčane mase 10 posto, što je upola sporije nego u istom lanjskom razdoblju, istaknuo je guverner. Negativnih implikacija tih mjera, od kojih su kritičari izdvajali kontrakciju kredita, recesiju, rast kamatnih stopa, s tim u vezi veću inflaciju i sl. - nema, naglašava Rohatinski. Tečaj je i dalje stabilan, takav će i ostati, a nije došlo do povećanja inflacije. U prvih je osam mjeseci kuna deprecirala prema euru 0,2 posto, odnosno u godinu dana 0,4 posto, dok je inflacija u prvih osam mjeseci iznosila 1,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je na razini EU. Temeljem podataka o rastu industrijske proizvodnje, građevinarstva i turizma, guverner HNB-a ocjenjuje da će realni rast BDP-a u ovoj godini biti barem 4,5 posto. Učinci mjera monetarne politike imaju nezanemariv utjecaj na ublažavanje problema platne bilance, na kretanje robne razmjene i odnos tekućih transakcija u platnoj bilanci. Usporavanjem ponude novca dijelom je usporena potražnja za uvoznim proizvodima. Nema više eskalacije trenda rasta uvozu kao u četvrtom kvartalu prošle godine i prvom kvartalu ove godine, ali to ipak nije bilo dovoljno da bitnije promijeni prosječne odnose između uvoza i izvoza i zaustavi rast deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom. Uvoz je u prvih sedam mjeseci (izražen u kunama) rastao 11,8 posto više nego lani u istom razdoblju, a izvoz je bio s upola manjim rastom, 5,7 posto. Unatoč usporavanju, saldo robe razmjene je u deficitu (od 4,5 milijarde dolara) koji je povećan sa 14,3 na 16 posto BDP-a. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 46,6 na 44 posto, kaže guverner. No, ocjenjuje da bi "stvari stajale mnogo gore" bez mjera HNB-a s početka godine, dodajući da je deficit u razmjeni roba i usluga smanjen sa 9,6 na 7,6 posto BDP-a. Iznosi i podatak da je, iako je nastavljeno povećanje deficita u robnoj razmjeni, ostvaren veliki rast deviznog priljeva s osnova rasta usluga. No, platna bilanca je ukupno lošija i zbog dvije pojave kojih nije bilo ranijih godina (ukupnog iznosa od milijardu dolara). Prva je transfer dobiti poduzeća i banaka iz zemlje, što je, naglašava i guverner, normalna pojava, te jednokratno reinvestiranje dobiti jednog poduzeća (riječ je o Plivi, odnosno revalorizaciji patentnog prava što je poslužilo kao kolateral za dobivanje međunarodnog akreditiva, u vrijednosti 350 milijuna dolara). Umanji li se ukupan iznos za tu (Plivinu) transakciju, deficit tekućih transakcija platne bilance bio bi smanjen sa 7 na 6 posto, ističe guverner. Kako bi osnažili djelovanje postojećih mjera za bolje rezultate u platnoj bilanci, Savjet HNB-a, podsjeća guverner, donio je odluku da se udio obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka, koji se izdvaja u kunama, povećava sa 25 posto na 35 posto. Efekt toga je 'imobilizacija' 2,4 milijarde kuna, kaže guverner dodajući da su banke reagirale povećanjem kamatnih stopa na međubankarskom tržištu (do 9 posto). No, smatra da će se nakon obavljenog obračuna obvezne rezerve i osiguranja likvidnih sredstava, uslijediti pad kamatnih stopa na tržištu novca.