ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Hrvatski inozemni dug, koji trenutno iznosi više od 70 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog povoljnih bi gospodarskih kretanja i činjenice da nema potrebe za većim vanjskim zaduženjem, mogao iznositi 68
posto BDP-a na kraju ove godine, koliko je iznosio i lani, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Hrvatski inozemni dug, koji trenutno
iznosi više od 70 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog
povoljnih bi gospodarskih kretanja i činjenice da nema potrebe za
većim vanjskim zaduženjem, mogao iznositi 68 posto BDP-a na kraju
ove godine, koliko je iznosio i lani, izjavio je danas voditelj
Misije MMF-a Hans Flickenschild.#L#
Podsjetio je da je lani inozemni dug porastao za 10 postotnih poena,
sa 58 na 68 posto BDP-a, pri čemu je polovica porasta nastala
učinkom tečajnih razlika i slabljenja tečaja dolara.
Dug raste, kaže, dijelom i zbog financiranja deficita tekućeg
računa platne bilance, koji je pak pogoršan i zbog nekih drugih
pojava kojih nije bilo ranijih godina.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski prošli je tjedan pojasnio da je
milijarda, od 2,45 milijardi dolara deficita u prvih šest mjeseci
ove godine, izravna posljedica transfera dobiti poduzeća i banaka
iz zemlje, te jednokratnog reinvestiranja dobiti jednog poduzeća
(Plive, odnosno revalorizacije patentnog prava što je poslužilo
kao kolateral za dobivanje međunarodnog akreditiva, u vrijednosti
350 milijuna dolara). Umanji li se ukupan iznos za tu (Plivinu)
transakciju, deficit tekućih transakcija platne bilance bio bi
smanjen sa 7 na 6 posto BDP-a, istaknuo je tada guverner.
A upravo tih 6 posto sada je novi, usuglašeni iznos deficita tekućeg
računa platne bilance koji će stajati u novom pismu namjere Vlade i
MMF-a, dogovorenom nakon drugog razmatranja dosadašnje provedbe
važećeg stand-by aranžmana.
Pismo namjere sadržava ažurirane ekonomske informacije i
pokazatelje. Svjesni da se neće ostvariti ciljani deficit od 3,6
posto BDP-a u ovoj godini, za prvog pregleda u svibnju taj je
postotak deficita povećan na 5,5 posto, a sada je još malo
korigiran, na 6 posto BDP-a, rekao je voditelj Misije MMF-a.
Ocijenio je da treći kvartal uvijek dosad pokazivao suficit na
tekućem računu, pa se to i sada očekuje posebno nakon uspješne
turističke sezone. No, bitno je i da su svi, i u izvršnoj i u
monetarnoj vlasti, svjesni problema, a HNB se uključila s već
poznatim mjerama na početku godine i početkom rujna, kazao je
Flickenschild.
Isto tako, nastavio je, jasno je da su istodobno potrebne
strukturne reforme kako bi se potaknuo izvoz. Pritom ocjenjuje da
se dobre sugestije o tome mogu naći i o upravo objavljenom Godišnjem
izvješću o konkuretnosti Hrvatske.
Flieckenschild je na završnoj konferenciji za novinare naglasio da
su hrvatski makroekonomki pokazatelji i dalje povoljni, pri čemu je
gospodarski rast viši od očekivanog. Stoga će svoju procjenu rasta
hrvatskog BDP-a u ovoj godini MMF povećati sa 4,2 na 4,7 posto. U
idućoj bi se godini taj rast trebao kretati na sličnoj razini, oko
4,5 posto, pri čemu se očekuje veći utjecaj vanjske , a ne domaće
potražnje.
Inflacija je i dalje niska, na godišnjoj razini oko 2 posto, tečaj
je stabilan, a fiskalna je situacija također bolja. Prihodi su
države kakvi su se i očekivali, rashodi također, a rebalans je
pritom neutralan, pa bi deficit proračuna trebao biti 4,6 posto
BDP-a kao što je i planirano, rekao je Flickenschild. Hrvatski su ga
dužnosnici, kaže, izvijestili i da je pripremljen proračun za iduću
godinu s deficitom od 3,8 posto BDP-a, ali on neće u proceduru prije
izbora, odnosno spreman je za novu Vladu.
Na upit o prijedlozima MMF-a monetarnoj vlasti u Hrvatskoj da još
malo 'olabavi tečaj', Flickenschild je odgovorio da je na Izvršnom
odboru direktora podržana takva ideja za sugestijom HNB-u za većom
fluktuacijom tečaja domaće valute, no i da HNB-a smatra da je
sadašnja fluktuacija dostatna.
Upitan za komentar govora predsjednika Stjepana Mesića da je HNB
zakasnila s primjenom mjera, Flickenschild je odgovorio da bi, kao
i u svemu, bilo bolje da je nešto učinjeno prije. No, pritom treba
znati da se odluke donose s vremenskim pomakom, jer se kvartalni
podaci dobivaju sa dva mjeseca zakašnjenja. Isto tako kaže da u
vremenu kad predstoje izbori Vladi nije lako donositi teške odluke,
pa je HNB ostala usamljena u tome.
Flickenschild je zaključno kazao da bi Odbor izvršnih direktora
MMF-a krajem listopada trebao razmatrati dokumente o Hrvatskoj,
pod uvjetom da dotad dobiju sve podatke o stanju tekućeg računa
platne bilance. Drugi bi se pregled, kazao je, tada mogao
zaključiti 12. studenoga, nakon kojeg predstoji treći, završni
pregled temeljem važaćeg stand-by aranžmana Hrvatske s MMF-om
(sklopljenog u veljači ove godine), koji će uslijediti krajem
studenoga, nakon izbora.
Izaslanstvo MMF-a boravilo je u Hrvatskoj protekla dva tjedna na
drugom razmatranju dosadašnje provedbe i daljnjih očekivanja u
realizaciji stand-by aranžmana Hrvatske s tom međunarodnom
financijskom organizacijom, a održan je niz razgovora u središnjoj
banci, kao i s predstavnicima Vlade i resornih ministarstava,
sindikata, te još nekih udruga i institucija.
(Hina) db ds