ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Vladine izjave o zauzimanju za što brži razvoj sustava znanosti i visokoga obrazovanja kao strateški važnih područja deklarativnoga su karaktera što potvrđuje rebalans Državnoga proračuna, izjavio je na
današnjoj konferenciji za novinare Tihomir Hunjak, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu.
ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Vladine izjave o zauzimanju za što brži
razvoj sustava znanosti i visokoga obrazovanja kao strateški
važnih područja deklarativnoga su karaktera što potvrđuje rebalans
Državnoga proračuna, izjavio je na današnjoj konferenciji za
novinare Tihomir Hunjak, prorektor za poslovanje Sveučilišta u
Zagrebu.#L#
Po njegovim riječima na to upućuje podatak da Ministarstvo znanosti
i tehnologije sudjeluje u Državnome proračunu s tri posto, a s 23
posto u saniranju posljedica ovogodišnje suše.
Pitanje rebalansa Državnoga proračuna kojim je sustav znanosti i
visokoga obrazovanja "ostao" bez 117 milijuna kuna bilo je jednom
od tema prošlotjedne izvanredne sjednice Senata najvećega
hrvatskog sveučilišta - prve nakon ljetne pauze.
Prorektor Hunjak upozorio je da se u kontekstu rebalansa proračuna
treba promatrati i pitanje studijskih školarina aktualizirano
odlukom ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flege o 60-
postotnom povećanju.
I dok studentski predstavnici traže ukidanje te ministrove odluke,
a neki najavljuju i velike studentske prosvjede za polovinu rujna
ako do toga ne dođe, ministar Flego prošli je tjedan odlučio da će
spomenutu odluku preispitati nakon što se o njoj očituje tzv.
Novčarsko vijeće te da će, nakon toga očitovanja i ponovnoga
susreta sa studentskim predstavnicima, donijeti konačnu odluku.
Za prorektora za poslovanje zagrebačkoga Sveučilišta potpuno je
neupitno da će smanjenje proračunskih novčanih sredstava veliki
broj dekana nastojati nadoknaditi povećanjem školarina.
Hunjak je svjestan da će zbog cijele situacije najviše trpjeti
studenti što smatra najozbiljnijom posljedicom odluke o smanjenju
proračunskih sredstava za znanost i visoko obrazovanje.
Prorektor je izvijestio da je Sveučilištu u Zagrebu ministar
financija odobrio kredit za dio kapitalnih ulaganja.
Od traženih 600 milijuna kuna odobren je kredit u iznosu od 490
milijuna kuna, ali i taj iznos, kako je rekao Hunjak, nije cjelovit
jer je njime podmiren i dio neplaćenih troškova Sveučilišta pa neće
biti moguće u potpunosti utrošiti ga za kapitalna ulaganja.
Hunjak je izvijestio o pregovorima koje Sveučilište vodi s bankama
u vezi stambenih kredita za svoje djelatnike, dodajući da su u
ovogodišnjemu sveučilišnom proračunu osigurana sredstva za
sufinanciranje kamata za te kredite.
Na osnovi odluke Senata, kako je rečeno, rektorica Helena Jasna
Mencer uputit će hrvatskoj Vladi pismo u kojemu će upozoriti na
posljedice koje rebalans Državnoga proračuna ima za sustav
znanosti i visokoga školstva.
(Hina) ip mc