RIJEKA, 1. rujna (Hina) - Predstavnici Sveučilišta u Rijeci i Njemačkog društva za istraživanje proteoma održali su danas u Rijeci sastanak vezan uz osnivanje Centra za proteomiku riječkog sveučilišta čime, rečeno je, to sveučilište
ulazi u red najjačih europskih istraživačkih centara.
RIJEKA, 1. rujna (Hina) - Predstavnici Sveučilišta u Rijeci i
Njemačkog društva za istraživanje proteoma održali su danas u
Rijeci sastanak vezan uz osnivanje Centra za proteomiku riječkog
sveučilišta čime, rečeno je, to sveučilište ulazi u red najjačih
europskih istraživačkih centara.#L#
Na konferenciji za novinstvo nakon sastanka istaknuto je kako je
Njemačko društvo za istraživanje proteoma pokrenulo inicijativu
stvaranja Europskog instituta za istraživanje proteoma čija bi
zadaća bila proizvesti monoklonska antitijela za sve čovjekove
proteine. Riječko sveučilište odabrano je za suradnju na tom
projektu uz najsnažnije europske sveučilišne i istraživačke centre
na tom području.
Riječki bi centar radio u sklopu Medicinskog fakulteta u prvoj
fazi, koja bi počela ove jeseni, a za početak bi otvorio dvadesetak
novih radnih mjesta. Nakon dvije do tri godine, kada bude u punom
kapacitetu, zapošljavao bi i više od stotinu novih tehničara i
stručnjaka, kazao je dr. Stipan Jonjić, dekan Medicinskog
fakulteta i voditelj Centra. Cijena je prve faze riječkog projekta
oko sedam milijuna eura, a zatim s dodatnih 50 milijuna eura
financirat će ju zainteresirana industrija, uglavnom
farmaceutska, te razne fundacije.
Rektor Sveučilišta u Rijeci akademik Daniel Rukavina istaknuo je
važnost toga sastanka zbog razvoja biotehnologije u Hrvatskoj.
Rekao je da odabir riječkog sveučilišta kao partnera u ovom
projektu dokazuje da ono može parirati u stručnosti i
infrastrukturi svim suvremenim europskim centrima.
Predsjednik Njemačkog društva za istraživanje proteoma Friedrich
Lottspeich izrazio je zadovoljstvo kvalitetom riječkog
sveučilišta i mogućnostima za razvoj toga centra rekavši kako je
bitno da, uz infrastrukturu, taj projekt u Rijeci ima i političku
podršku. Sastanku je bila nazočna i pomoćnica ministra znanosti i
tehnologije dr. Nada Švob-Đokić
Proizvodnja monoklonskih antitijela bitna je za istraživanje
ljudskih proteina koji su nositelji gotovo svih bioloških procesa u
stanici i o kojima ovisi hoće li se neki procesi odvijati fiziološki
ili će rezultirati bolesnim stanjem. S točnim poznavanjem njihove
funkcije moguće je razvijati odgovarajuće ljekove za učinkovito
liječenje različitih bolesti.
(Hina) dsil dd