ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Međunarodnim znanstvenim skupom "Održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske i uloga Sveučilišta", koji danas u Malome Lošinju završava trodnevni rad, Sveučilište u Zagrebu želi u raspravu o toj temi uključiti
i sve institucije koje svojim djelovanjem oblikuju sadašnje smjernice razvoja ruralnoga područja u Hrvatskoj.
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Međunarodnim znanstvenim skupom "Održivi
razvoj ruralnih područja Hrvatske i uloga Sveučilišta", koji danas
u Malome Lošinju završava trodnevni rad, Sveučilište u Zagrebu želi
u raspravu o toj temi uključiti i sve institucije koje svojim
djelovanjem oblikuju sadašnje smjernice razvoja ruralnoga
područja u Hrvatskoj.#L#
Organizatori skupa su Sveučilište u Zagrebu, američko Sveučilište
Athens iz Georgije (University of Georgia-Athens) i Međunarodni
centar za antropologiju Motovun-Rijeka, a pokrovitelji
veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Ministarstvo
znanosti i tehnologije.
Skup je organiziran sa željom da se visokoškolske ustanove
aktivnije uključe u potporu održivomu razvoju hrvatskoga ruralnog
prostora, a priređivači su ga planirali kao proširenje aktivnosti
na zajedničkom međunarodnom interdisciplinarnom projektu
"Partnerstvo za održivu ekonomsku ruralnu revitalizaciju u
Hrvatskoj" koji je započeo ove godine.
Zadaća skupa, na koji je pozvan ograničen broj sudionika iz
Hrvatske i svijeta, jest točno utvrditi što je do sada učinjeno te
uočiti probleme s kojima se na projektu susreću stručnjaci.
Za potrebe istraživanja kao studije slučaja izabrane su dvije
lokacije - planinsko područje Žumberka i otok Unije koji su, iako
zemljopisno različita područja, tipični primjeri za nerazvijenost
i depopulaciju. Te dvije lokalne zajednice povijesno su agrarne,
ali obje svoj budući razvitak vide u razvijanju turističke ponude.
I dok se stručnjaci slažu da je potreban kvalitetan turistički
razvoj ističu da samo on ne može biti dovoljan za uspješan život
zajednica već da treba iskoristiti sve prednosti lokacija te s
njima uspješno upravljati. Odnosno, slažu se da se pretpostavljena
revitalizacija treba zasnivati na tri čimbenika - sposobnosti
ljudi, prirodnim i kulturnom vrijednostima te poljoprivrednom
potencijalu.
Predsjednik Organizacijskoga odbora Bojan Baletić ističe kako
Sveučilište u Zagrebu želi uključiti svoje potencijale u kreiranje
strategije ruralnoga razvoja, razradu programa te njihovu uspješnu
provedbu. Sveučilište želi da se u raspravu uključe stanovništvo,
nevladine udruge, lokalne uprave i ministarstava, jer smatraju da
negativna demografska i socioekonomska kretanja u ruralnome
prostoru traže aktivno uključivanje svih strana u kreiranje
strategije ruralnoga razvoja, razradu programa i njihovu uspješnu
provedbu.
Međunarodni znanstveni skup u Malome Lošinju trebao bi potaknuti i
proces povezivanja Sveučilišta i lokalnih zajednica posebice onih
koje zbog zemljopisne ili bilo koje druge izoliranosti imaju
poteškoća u uspostavljanju stalnih kontakata sa znanstvenom
zajednicom i događanjima u znanosti.
(Hina) ip mć