FLEGO: NOVI ZAKON O ZNANOSTI DONOSI NOVI NAČIN FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA

Piše Irena Petričević ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je usvojen u srpnju, donosi niz promjena, a jedna od velikih bit će način financiranja sveučilišta, ističe ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego.#L# U razgovoru za Hinu Flego je najavio da će Ministarstvo znanosti nastojati obaviti sve pripreme kako bi se novi način financiranja počeo primjenjivati što prije, odnosno od 1. siječnja 2004. Metodski gledano, objasnio je Flego, način financiranja bit će na razini iskustava najrazvijenijih zemalja, a sveučilišta će se financirati po programima, a ne po glavarinama. Sveučilišta će pak imati pravo koristiti svoja sredstva prema vlastitim prioritetima na najracionalniji i najučinkovitiji način. Sveučilišta bi u mjesečnoj dinamici, a možda i kvartalno, dobivala cjelovite novčane iznose, tzv. block budget, odnosno ukupan iznos za njih predviđenoga proračunskog novca. Postavlja se pitanje, rekao je Flego, kako će se, posebice u početku, ponašati sveučilišta. Osobno smatra da je oprez najbolji, što bi savjetovao i sveučilištima. Pri tomu, ocijenio je, treba eksperimentirati i vidjeti što će se dogoditi jer će neko sveučilište dobiveni novac možda htjeti upotrijebiti za investicije i nabavu opreme prije nego za otvaranje novih radnih mjesta, dok će druga sveučilišta htjeti više novih radnih mjesta ili veće plaće. U svakoj pak strateškoj odluci, istaknuo je Flego, trebaju biti napravljene studije izvodivosti i potreba te studija koja bi ukazala na moguće posljedice bilo koje odluke. S obzirom da su u Hrvatskoj zasad sva sveučilišta javna te se sveučilišni troškovi najvećim dijelom podmiruju iz proračuna, ministar se nada da će u odlučivanju sudjelovati i država. Kad je riječ o financiranju, Flego je objasnio da će Ministarstvo i sveučilišta potpisivati razmjerno opsežne i razrađene ugovore za sljedeću godinu u kojima će biti specificirana njihova prava i obveze. U prvo vrijeme, a naročito za prvu godinu, ugovarat će se razmjerno niska razina diskrecionoga prava sveučilišta, možda samo na razini od pet posto, što znači da bi sveučilište moglo svoj cjelokupni proračun mijenjati dva ili pet posto u odnosu na iznos koji dobiva iz državnoga proračuna. Kasnije će ti diskrecioni postotci biti postupno povećavani i do 50 posto. Ministrov je savjet rektorima da posebice u prvim mjesecima ostanu na postojećim razmjerima. Da bi cjelokupna ideja financiranja programa mogla zaživjeti, Ministarstvo je pokrenulo projekt izračuna cijene studiranja. Po Fleginim riječima, poznato je da student u humanističkim disciplinama stoji znatno manje nego, na primjer, njegov kolega na studiju biotehnologije. Zato će se izračunati cijena studiranja po studentu, ali po područjima. Nakon tog izračuna počet će se eksperimentalno primjenjivati "ključevi" i vidjeti hoće li oni izazivati dramatične promjene ili samo male korekcije. Flego bi bio najsretniji kad bi se Hrvatska povela za finskim iskustvom - nakon što se izračuna cijena studiranja po studentu u Finskoj se s tom cijenom eksperimentira uz određene korekcije iduće četiri godine i tek petu godinu počinje se primjenjivati ključ za financiranje programa, a ne broja nastavnika. Drukčije rečeno, nastoje se pribaviti objektivna "oruđa" za financiranje. Projekt bi trajao najmanje godinu dana, a Flego se nada se da će i nova vlada prihvatiti tu ideju i nastaviti projekt. Tako bi se, rekao je, promjene uvodile u sustav "korak po korak", a on bi se mogao postupno mijenjati i prilagođavati te funkcionirati bez većih lomova, posebice onih dramatičnih. Budući da je Zakon donesen velikom većinom glasova zastupnika u Hrvatskome saboru, Flego se nada da bi konsenzualna atmosfera i odsutnost stranačkih podjela iskazani u raspravi i glasovanju mogli jamčiti da će tako biti i u primjeni Zakona. (Hina) ip md