RBA ANALITIČARI O HRVATSKOM INOZEMNOM DUGU: PREDMET POJAČANE

RBA ANALITIČARI O HRVATSKOM INOZEMNOM DUGU: PREDMET POJAČANE PAŽNJE HINA - Financijski servis Hrvatska, s obzirom na tendenciju porasta hrvatskog vanjskog duga te nepovoljne tendencije nekih pokazatelja, uglavnom ima nepovoljne pokazatelje stanja vanjskog duga u odnosu na neke okolne zemlje tranzicije, zaključak je analitičara Raiffeisenbank (RBA). S obzirom da u nekim pokazateljima zaostaje u odnosu na zemlje čiji se ulazak u EU očekuje u drugom krugu proširenja EU, hrvatski vanjski dug treba biti predmet pojačane pažnje, ističu analitičari RBA u istraživanju o hrvatskom vanjskom dugu i usporedbi sa Slovenijom, Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom. Analitičari RBA podsjećaju da je prema podatcima krajem svibnja hrvatski vanjski dug dosegnuo 18,995 milijardi dolara, što je za 24,3 posto, odnosno 3,7 milijardi dolara više u odnosu na kraj prošle godine. Taj je podatak, ističu, još nepovoljniji u usporedbi s podacima država regije, jer su u proteklih nekoliko godina Rumunjska, Slovenija, Bugarska i Slovačka imale manji vanjski dug u nominalnim iznosima od Hrvatske. Slovenija i Bugarska posljednih godina imaju manji BDP od Hrvatske, slovački je neznatno, rumunjski BDP dvostruko veći od hrvatskog, navode iz RBA, iznoseći i nekoliko drugih pokazatelja vanjske zaduženosti koji daju jasniju sliku opterećenja vanjskog duga za gospodarstvo. Jedan od najvažnijih pokazatelja stanja vanjskog duga je njegov udio u BDP-u, koji pokazuje koliko opterećenje predstavlja dug za ekonomsku aktivnost u određenoj godini, pri čemu obično odnos do 30 posto ukazuje na nisku, dok preko 60 posto ukazuje na visoku razinu tog pokazatelja. Analitičari RBA pritom ističu da se Hrvatska nalazi u toj drugoj grupi, jer je vanjski dug premašio 68 posto BDP-a krajem 2002. Jedino Bugarska ima pokazatelj veći od 70 posto, ali, za razliku od Hrvatske, bugarski vanjski dug stagnira. Rumunjska ima udio vanjskog duga od 28,6 posto BDP-a krajem prošle godine. Tendenciju rasta udjela vanjskog duga u BDP-u pokazuju Mađarska, Slovenija i Poljska, ali najviši porast prošle godine bilježi Hrvatska, naglašavaju iz RBA. Dodaju tomu da tri navedene države imaju veći kreditni rejting od Hrvatske, što im omogućuje povoljniji pristup stranim tržištima. Kao još jedan pokazatelj stanja vanjskog duga koji ne ide u prilog Hrvatske, analitičari RBA navode odnos međunarodnih rezervi i vanjskog duga, koji je važan zbog ocjene solventnosti i boniteta zemlje prema inozemstvu. Hrvatska je, ističu, zadržana pri dnu ljestvice po tom pokazatelju. Analitičari RBA očekuju da će se, uz nastavak rasta BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u u idućim razdobljima smanjivati.