HR-BANKE-Bankarstvo LJUBLJANA: "PRAVNO MIŠLJENJE" O DUGU LJUBLJANSKE BANKE ZAGREB LJUBLJANA: "PRAVNO MIŠLJENJE" O DUGU LJUBLJANSKE BANKE ZAGREBHina- Financijski servis Hrvatska je preuzimanjem monetarnih zakona bivše SFRJ 1991. godine
preuzela i dug prema svim deviznim štedišama na svom teritoriju, navodi se u "pravnom mišljenju" koje je u vezi s problematikom starih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb u četvrtak objavljeno u Ljubljani. Kako je prenijela agencija STA, takvo je mišljenje u reviji "Pravna praksa" slovenske gospodarske komore objavila "skupina stručnjaka Instituta za europsko pravo" pod vodstvom Mihe Pogačnika. "Kad je Hrvatska prilikom osamostaljenja preuzela zakon o preuzimanju pravnih propisa SFRJ s područja financija, preuzela je i jamstvo za devizne depozite, dakle i načelo jamstva federacije kao sastavni dio vlastitog pravnog uređenja. Jugoslavenski zakon o deviznom poslovanju iz 1990. jasno je definirao garanciju za devizne štediše", navodi se u "pravnom mišljenju" objavljenom u Ljubljani. Nadalje se kaže kako je i Hrvatska narodna banka s "uredbom iz 1991" priznata kao nasljednica prijašnje republičke monetarne ustanove, te kao takva odgovorna i za jamstva bivše federacije prema štedišama. Pruzimanjem dijela stare devizne štednje na svoje banke Hrvatska je
LJUBLJANA: "PRAVNO MIŠLJENJE" O DUGU LJUBLJANSKE BANKE ZAGREB
Hina- Financijski servis
Hrvatska je preuzimanjem monetarnih zakona bivše SFRJ 1991. godine
preuzela i dug prema svim deviznim štedišama na svom teritoriju,
navodi se u "pravnom mišljenju" koje je u vezi s problematikom
starih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb u četvrtak
objavljeno u Ljubljani.
Kako je prenijela agencija STA, takvo je mišljenje u reviji "Pravna
praksa" slovenske gospodarske komore objavila "skupina stručnjaka
Instituta za europsko pravo" pod vodstvom Mihe Pogačnika.
"Kad je Hrvatska prilikom osamostaljenja preuzela zakon o
preuzimanju pravnih propisa SFRJ s područja financija, preuzela je
i jamstvo za devizne depozite, dakle i načelo jamstva federacije
kao sastavni dio vlastitog pravnog uređenja. Jugoslavenski zakon o
deviznom poslovanju iz 1990. jasno je definirao garanciju za
devizne štediše", navodi se u "pravnom mišljenju" objavljenom u
Ljubljani. Nadalje se kaže kako je i Hrvatska narodna banka s
"uredbom iz 1991" priznata kao nasljednica prijašnje republičke
monetarne ustanove, te kao takva odgovorna i za jamstva bivše
federacije prema štedišama.
Pruzimanjem dijela stare devizne štednje na svoje banke Hrvatska je
zapravo priznala teritorijalno načelo isplate, tvrdi se među
ostalim u objavljenom dokumentu.
Miha Pogačnik, koji se navodi kao vođa stručnjaka koji su objavili
spomenuto mišljenje o pravnom stanju dugova zagrebačke podružnice
Ljubljanske banke, inače je pročelnik odjela za međunarodno pravo
na ljubljanskom pravnom fakultetu i suradnik ministarstva vanjskih
poslova. On se proteklih dana u medijima pojavljivao i sa
poluslužbenim stajalištima Slovenije u sporu oko proglašenja
gospodarskog pojasa u Jadranu. Pogačnik je vodio slovenski dio
mješovite stručne komisije za granicu u vrijeme kad je njenim
hrvatskim dijelom predsjedavao dr. Hrvoje Kačić.