CRKVENAC I ROHATINSKI O ZADUŽENJU

ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je danas da je javni dug države u granicama prihvatljivog, dok guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, upozoravajući na visok ukupni hrvatski inozemni dug koji doseže gotovo 19 milijardi dolara, ističe da problem duga ne treba gledati pojednostavljeno. #L# "Dug, bez obzira tko je njegov nositelj je dug zemlje i morat će ga vratiti cijela zemlja", upozorio je Rohatinski na konferenciji za novinare koju je s Crkvencom održao u Ministarstvu financija. Ministar Crkvenac izvijestio je da je Ministarstvo pripremilo prijedlog odluke o privremenom financiranju u prvom tromjesečju iduće godine, prema kojoj bi državni rashodi u tom razdoblju iznosili 18,7 milijardi kuna (ukupani proračunski rashodi u ovoj godini su oko 78 milijardi kuna). Izvijestio je također da će danas, sutra biti gotovi svi odgovori na pitanja Europske komisije o fiskalnoj i monetarnoj politici. Osnovna tema konferencije ipak je bilo pitanje zaduživanja, pri čemu ministar financija ističe da je državni dug u granicama prihvatljivog, dok je problem opće zaduženosti puno širi. Dug države, što znači unutarnji i inozemni državni dug, dug institucija kao što je npr. HBOR, javnih poduzeća, uključujući i cestogradnju, dug lokalnih jedinica, te dana državna jamstva, koncem lipnja ove godine iznosio je 50,8 posto BDP-a. Iduću godini njegov udio neće biti viši od 52 posto BDP-a, kazao je Crkvenac, podsjećajući na standard po kojem je udio državnog duga do 60 posto BDP-a prihvatljiv. No, Rohatinski iznosi podatak da je ukupno inozemno zaduženje Hrvatske (države, banaka, tvrtki) dosegnulo 68 posto BDP-a, da je dug 18,6 milijardi dolara, i upozorava da se ne smije dopustiti njegovo povećanje. Rohatinski nije želio komentirati Crkvenčevu ocjenu da je državni dug prihvatljiv. Upozorio je, međutim, da stvari ne treba gledati simplificirano. U prvih šest mjeseci ukupni je vanjski dug povećan za 3,2 milijarde dolara, a kada se isključi efekt deprecijacije dolara, to povećanje iznosi 2,1 milijardu dolara. Od toga se povećanja 654 milijuna odnosi na državu, 659 milijuna na banke, a na ostale sektore 785 milijuna dolara. "Moglo bi se kazati kako se banke i ostali subjekti zadužuju više od države, međutim, to je samo jedna strana priče", kazao je Rohatinski. Objasnio je da banke svoja zaduženja plasiraju kao kredite stanovništvu, poduzećima i državi, a inozaduženja tvrtki osigurana su najčešće državnim jamstvima. Rohatinski je za kraj kolovoza najavio izvanrednu sjednicu Savjeta HNB-a na kojoj će, kao mjeru dodatne imobilizacije kunske likvidnosti, predložiti da se izdvajanje deviznog dijela obvezne rezerve banaka sa 25 posto poveća na 35 posto. Ako to ne bi bilo dovoljno kao daljnju mjeru najavljuje povećanje opće stope obvezne rezerve banaka sa 19 na 22 posto, a ako ni to ne bude dovoljno i restrikcije kapitalnih transakcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita na sva zaduženja banaka u inozemstvu od 30 posto tog zaduženja. (Hina) bn ds