FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HRVATSKI IMOVINSKI FOND - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM S JEDNOG

HR-FONDOVI-HIF-Financijsko-poslovne usluge HRVATSKI IMOVINSKI FOND - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM S JEDNOG HRVATSKI IMOVINSKI FOND - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM S JEDNOG MJESTAHina- Financijski servis Hrvatski imovinski fond (HIF) trebao bi gospodariti svom imovinom Republike Hrvatske, što uključuje i dionice i poslovne udjele kojih su imatelji sadašnji Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), ali i trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu RH, te ustanove čiji je država osnivač. Prijedlogom zakona o privatizaciji te zakona o Hrvatskom imovinskom fondu (HIF), koje je Vlada s ovotjedne sjednice poslala u redovitu saborsku proceduru, uređuje se taj ukupan portfelj (imovina) Republike Hrvatske kojom će se gospodariti s jednog mjesta, propisuju se modeli i operativno provođenje privatizacije, prodaje i drugoga. Portfelj će objedinjavati dionice i udjele 1.852 trgovačka društva iz sadašnjeg HFP-a; 386 društava, ukupne nominalne vrijednosti 3,76 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a, te još 51 društvo za koje ne postoje valjane isprave o vlasništvu Zavoda, ukupne vrijednosti
HRVATSKI IMOVINSKI FOND - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM S JEDNOG MJESTA Hina- Financijski servis Hrvatski imovinski fond (HIF) trebao bi gospodariti svom imovinom Republike Hrvatske, što uključuje i dionice i poslovne udjele kojih su imatelji sadašnji Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), ali i trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu RH, te ustanove čiji je država osnivač. Prijedlogom zakona o privatizaciji te zakona o Hrvatskom imovinskom fondu (HIF), koje je Vlada s ovotjedne sjednice poslala u redovitu saborsku proceduru, uređuje se taj ukupan portfelj (imovina) Republike Hrvatske kojom će se gospodariti s jednog mjesta, propisuju se modeli i operativno provođenje privatizacije, prodaje i drugoga. Portfelj će objedinjavati dionice i udjele 1.852 trgovačka društva iz sadašnjeg HFP-a; 386 društava, ukupne nominalne vrijednosti 3,76 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a, te još 51 društvo za koje ne postoje valjane isprave o vlasništvu Zavoda, ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna; 15 društava, ukupne vrijednosti 231 milijun kuna iz portfelja HZZO-a; 32 društva, ukupne nominalne vrijednosti 1,58 milijardi kuna iz portfelja DAB-a, a u portfelju DAB-a još je 88 društava, ukupne nominalne vrijednosti 3,71 milijardi kuna. Za sada se, rečeno je, ne raspolaže s podacima o portfelju trgovačkih društava i javnih poduzeća u vlasništvu RH te ustanova čiji je osnivač država, a kojima bi, temeljem Ugovora, raspolagao HIF ako nisu njihova temeljna djelatnost. A tu je riječ najviše o nekretninama, jer, kako se navodi, ne postoji ni jedan opravdan razlog da, primjerice, Hrvatske šume u vlasništvu imaju mnogo neizgrađenog građevinskog zemljišta. Stjecanjem vlasništva nad takvim nekretninama HIF će preuzeti i funkcije fonda nekretnina iz Zakona o poticanju ulaganja. Članovi Vlade drže da se zemljišta koja su se nalazila u nekom trgovačkom društvu, a nisu procijenjena, unesu u HIF te da se tek nakon toga donese odluka hoće li se prodati trgovačkom društvu, dati u zakup, koncesiju ili najam. Pritom ministrica turizma Pave Župan Rusković smatra da država zemljišta ne prodaje već daje u koncesiju, u zakup, dugoročni najam i sl. Bilo je i prijedloga da se tvrtkama propiše rok od 30 dana da izvijeste HIF o nekretninama, kao i da se kazne, koje se primjerice za odgovorne osobe zbog neprijavljivanja kreću od 300 do 10.000 kuna, višestruko uvećaju. Što se pak tiče načina privatizacije portfelja predviđa se prodaja dionica i poslovnih udjela po knjigovodstvenoj vrijednosti, prodaja pod posebnim uvjetima radnicima (ESOP program), prodaja hrvatskim državljanima uz popuste i obročnu otplatu, prodaju prezaduženih tvrtki za jednu kunu i preuzimanje obveza, prodaja neposrednom pogodnom. Temeljem Zakona o pretvorbi poduzeća svojedobno je, s rokom otplate od pet godina, sklopljeno 579.911 ugovora s malim dioničarima, a tijekom vremena raskinuto je 216.816 ugovora. Za prolongiranje otplate HFP-u se javilo 224.123 dioničara s kojima je potpisan aneks ugovora, a u međuvremenu je zbog neplaćanja raskinuto 163.865 ugovora. Mogućnost roka otplate dionica na 20 godina iskoristilo je 29.651 dioničara, a zbog neplaćanja raskinuto je 19.524 ugovora. Ukupno je dakle, od početka pretvorbe do danas na rok od pet odnosno 20 godina sklopljeno 609.562 ugovora, od čega je u otplati tek nešto više od 50.000. Zakonom se stoga predlažu i pogodnosti za male dioničare. Kupcu dionica s popustom i uz obročnu otplatu, s kojim je do dana stupanja na snagu ovog zakona ugovor raskinut zbog neplaćanja, daje se pravo da u roku od četiri mjeseca podnese zahtjev za otkup svih neotplaćenih dionica. Pritom mu se nudi 60 posto popusta na neotplaćeni iznos u trenutku prekida ugovora, a za plaćanje odjednom imaju pravo i na dodatni popust od 50 posto na cijenu s popustom. Zaposleni i ranije zaposleni imali bi popust kod kupnje dionica 20 posto plus dodatno 1 posto za svaku godinu staža, a uz te se popuste može kupiti najviše 50 posto tvrtke, pojedinačno najviše do 10.000 eura s rokom otplate od 20 godina. Moguća privatizacija dionica i poslovnih udjela države u Ini, HEP- u, HT-u, Hrvatskim poštama, HŽ-u, HRT-u, Hrvatskim šumama, Jadroliniji i Plovputu uređivat će se posebnim zakonima. Zakonski će tekst, kako je najavljeno, biti proširen za odredbu po kojoj bi HIF dobio ovlasti i za vođenje evidencije državnih potraživanja.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙