POSLOVNI PREGLED BROJ 326

POSLOVNI PREGLED broj 326 26. srpnja-1. kolovoza 2003. SADRŽAJ: VLADA PODRŽALA PRIJEDLOGE ZAKONA O PRIVATIZACIJI I HIF POTPISAN UGOVOR O ZAJMU S EUROPSKOM INVESTICIJSKOM BANKOM 10. SRPNJA OSTVARENO 50 POSTO PRORAČUNSKIH PRIHODA ZA OVU GODINU MINISTARSTVO FINANCIJA OSIGURALO SREDSTVA ZA PLAĆE RADNIKA "BORINACA" HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA MORA BITI AGRESIVNIJA USKORO PRIVATIZACIJA OSAM BIVŠIH VOJNIH HOTELSKO-TURISTIČKIH OBJEKATA FIČOR: PRVE PRIJAVE ZA NEUVRŠTENJE U JDD KOTACIJE NA JESEN FINA PREDSTAVILA REGISTAR DIGITALNIH CERTIFIKATA MOMPS: TRI NOVA PROGRAMA POTICANJA PODUZETNIŠTVA MLADIH I ŽENA HRVATSKI IMOVINSKI FOND - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM S JEDNOG MJESTA BLAGI PAD BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI ŽUPAN RUSKOVIĆ: TURISTIČKA SEZONA OSTVARUJE SE IZVRSNO TROMJESEČNA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VEĆA 6,2 POSTO PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SVIBANJ 3.973 KUNE POLUGODIŠNJA BILANCA ROBNE RAZMJENE: DEFICIT OD 3,6 MILIJARDI USD USPORAVA SE RAST PLASMANA BANAKA HRVATSKI INOZEMNI DUG NA KRAJU PRVOG POLUGODIŠTA 18,6 MILIJARDI DOLARA POČINJE DJELOVATI ERSTE&STEIRMARKISCHE BANK DD RIJEKA U IDUĆIH TJEDAN DANA ZNAT ĆE SE JE LI STEČAJ LENCA IZGLEDAN SLOVENSKE TERME OLIMIA POSTALE I STVARNIM VLASNIKOM TUHELJSKIH TOPLICA NATJEČAJ DRVNOG CLUSTERA ZA DIZAJN IZLOŽAKA NA SAJMU U KOELNU HUP-ZAGREB OBJAVIO PONUDU ZA KUPNJU PREOSTALIH DIONICA HOTELA OPERA OSJEČKI "NOVOCOMMERCE" O STANJU U KOMBINATU "VALPOVO" NA ININIM NAFTONOSNIM POLJIMA ISPUNJEN PLAN PROIZVODNJE JELSA D.D. PRODANA TVRTKI AQUAMARINE IZ TRIBUNJA RADNICI VIKTORA LENCA POČELI ŠTRAJK SINDIKAT TRAŽI OD VLADE DA SE OČITUJE O REMONTNOM BRODOGRADILIŠTU ŠTRAJK RADNIKA "VIKTORA LENCA" IPAK 1. KOLOVOZA SINDIKAT OPTUŽUJE POSLOVODSTVO INDUSTROGRADNJE SINDIKAT TEKSTILACA POKRENUO INICIJATIVU ZA SMJENU JURIĆA HUH ŠORIĆ: OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA NIJE LOŠA, ALI NI DOVOLJNO DOBRA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PODRŽALA PRIJEDLOGE ZAKONA O PRIVATIZACIJI I HIF Zakonom o privatizaciji te zakonom o Hrvatskom imovinskom fondu (HIF) kakvo će biti novo ime sadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, koje je u srijedu podržala Vlada, uređuje se ukupan portfelj (imovina) Republike Hrvatske koja će se privatizirati i propisuju modeli te tijelo, HIM, koje će to operativno i provoditi. Prijedlogom Zakona o privatizaciji, portfelj Republike Hrvatske čine dionice i poslovni udjeli kojih su imatelji HFP, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ali i trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu RH te ustanove čiji je država osnivač. Gospodarenjem svom tom imovinom na jednom mjestu uključujući i prodaju, osigurat će se brza, jednostavnija i povoljnija privatizacija nego do sad, ocijenio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Tako će portfelj objedinjavati dionice i udjele 1852 trgovačka društva sadašnjeg HFP-a, 386 društava nominalne vrijednosti 3.76 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a, 15 društava ukupne vrijednosti 231 milijun kuna iz portfelja HZZO-a, 32 društva ukupne nominalne vrijednosti 1,58 milijardi kuna iz portfelja DAB-a. U portfelju DAB-a još je 88 društava nominalne vrijednosti 3,71 milijardi kuna, a za sada se, rečeno je, ne raspolaže s podacima o portfelju trgovačkih društava i javnih poduzeća u vlasništvu RH te ustanova čiji je osnivač država. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek predlaže da se sve nekretnine, posebno zemljišta, koja su se nalazila u društvu, a nisu procijenjena, unesu u HIM te da se tek nakon toga donese odluka hoće li se prodati trgovačkom društvu, dati u zakup, koncesiju ili najam. To je podržao i potpredsjednik Slavko Linić, dok se ministrica turizma Pave Župan Rusković založila da država zemljišta ne prodaje već da daje koncesiju, zakup, dugoročni najam i sl. Ministar Pecek smetaju i vrlo niske kazne za osobe i tvrtke koje ne izvijeste HIM o tim nekretninama, te predlaže da se propiše rok od 30 dana te visoke novčane kazne. Podržan je i prijedlog ministra financija Mate Crkvenac da se HIM koji vodi ekonomiju hrvatskih državnih nekretnina, ovlasti i za vođenje evidencije državnih potraživanja. Vlada je podržala Izvješće o tijeku pregovara s Europskom investicijskom bankom te potpisivanje ugovora s tom institucijom o zajmu vrijednom 50 milijuna eura za obnovu komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Ukupna vrijednost projekta je 100 milijuna eura, a preostalih 50 milijuna eura osigurat će iz proračuna. Zajam bi se odobrio na rok od 20 godina, uključujući poček od 5 godina, s niskom kamatnom stopom, pri čemu se tranše kredita mogu povlačiti do proljeća 2006. U razdoblju od 2000. do 2003. raznim modelima obnove obnovljeno je oko 23.000 stambenih objekata, za što je utrošeno gotovo 3 milijarde kuna, čime je omogućen povratak 66.000 osoba u svoje domove. Ukupno je do sad na područjima od posebne državne skrbi obnovljeno 130.000 stambenih jedinica u što je uloženo više od 13,7 milijardi kuna, više od vrijednosti cijene autoceste Zagreb-Split, istaknuo je zamjenik ministra obnove Venko Čurlin. Naglasio je kako je od toga čak 92 posto sredstava osigurano iz proračuna, a tek 8 posto iz drugih međunarodnih izvora. POTPISAN UGOVOR O ZAJMU S EUROPSKOM INVESTICIJSKOM BANKOM Ministar financija Mato Crkvenac potpisao je u srijedu u Vladi s potpredsjednikom Europske investicijske banke Ewaeldom Novotnyjem Ugovor o zajmu od 50 milijuna eura, za obnovu komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Zajam je odobren na 20, s počekom od 5 godina i niskom kamatnom stopom, a njime će se financirati polovica projekta obnove komunalne infrastrukture u područjima od posebne državne skrbi, ukupne vrijednosti sto milijuna eura. Druga polovica potrebnih sredstava izdvojit će se iz Državnog proračuna. 10. SRPNJA OSTVARENO 50 POSTO PRORAČUNSKIH PRIHODA ZA OVU GODINU Početkom srpnja, točnije na dan 10. srpnja, središnji je državni proračun prikupio 50 posto od ukupno planiranih prihoda za ovu godinu, koji su predviđeni u iznosu od 75,28 milijardi kuna, kazao je u srijedu na sjednici Vlade ministar financija Mato Crkvenac. Proračunsko izvršenje odvijalo se u uvjetima nastavka dinamičnog realnog rasta BDP-a od očekivanih 5 posto, rasta industrijske proizvodnje u šest mjeseci za 6 posto, te uz nisku inflaciju koja je u prvom polugodištu bila 1,3 posto. Trgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio je visokih 23,7 milijardi kuna, jer je uvoz roba u Hrvatsku povećan za 15 posto i iznosio je 40 milijardi kuna, a izvoz, povećan 9,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, tek 16,3 milijarde kuna. Zanimljivo je da je najveći porast vrijednosti uvoza u odnosu na lani, čak 31 posto, zabilježen kod uvoza vozila. Govoreći o izvršenju državnog proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, ministar je ocijenio da se proračun ostvaruje odlično. Tako je do zadnjeg dana lipnja proračun uprihodio 34,98 milijardi kuna ili 46,5 posto od plana za ovu godinu, a istodobno su rashodi iznosili 41,47 milijardi kuna, što je 47,2 posto planiranih rashoda u 2003. Prihodi od porez na dodanu vrijednost iznosili su 12,8 milijardi kuna, što čini 47 posto plana za 2003. Od poreza i prireza na dohodak, središnji je državni proračun u prvom polugodištu prikupio 1,499 milijardi kuna, čime je ostvareno 46,1 posto plana. Zanimljivo je da je od poreza na dobit uprihodovano 1,78 milijardi kuna, što predstavlja 62,7 posto plana za ovu godinu. Smanjenje prihoda od carine i carinskih pristojbi na 38,4 posto plana (793 milijuna kuna) tumači se i kao rezultat liberalizacije vanjskotrgovinske politike. Doprinosi socijalnom osiguranju iznosili su 13,15 milijardi kuna i ostvareni su na razini od 47,6 posto plana. Na rashodovnoj pak strani tekući su rashodi ostvareni sa 49,5 posto plana, odnosno utrošeno je 37,37 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene iznose 7,88 milijardi kuna i čine 54,4 posto planiranih rashoda za 2003. Prebačaj je, kaže ministar, najvećim dijelom rezultat isplate plaća iznad mjesečnih limita za otpremnine i jubilarne nagrade u MORH-u, MUP-u i Ministarstvu prosvjete. MINISTARSTVO FINANCIJA OSIGURALO SREDSTVA ZA PLAĆE RADNIKA "BORINACA" Ministarstvo financija je osiguralo sredstva za isplatu plaća za stalne i honorarne djelatnike Plantaže "Borinci" za prethodna tri mjeseca, a plaće će biti doznačene već sutra, 31. srpnja, izviješteno je u srijedu iz tog ministarstva. Republici Hrvatskoj, kako stoji u priopćenju Ministarstva financija, "iznimno je stalo da pomogne ovoj cijenjenoj tvrtci s velikom tradicijom da se tehnički modernizira i da opstane na sve zahtjevnijem i konkurencijom opterećenom tržištu". Zato je ministar financija, kao ovlašteni predstavnik najvećeg vjerovnika Plantaže "Borinci" (na ime poreznog duga) 27. svibnja ove godine dao ovlaštenje prijašnjem vlasniku Plantaže, tvrtki Pan-Trgopromet Đakovo da u ime i za račun Republike Hrvatske obavlja sve potrebne sezonske poslove na plantaži, kao što su berba dozrelog voća, prodaja, isporuka i sl., da bi se na taj način unaprijed spriječile moguće štete na državnoj imovini ako bi se kasnilo s radovima koji ne trpe odgodu. HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA MORA BITI AGRESIVNIJA Hrvatska gospodarska diplomacija mora agresivno iskorištavati hrvatske komparativne prednosti ne bi li unaprijedila predodžbu o Hrvatskoj s ciljem ulaska u Europsku uniju i europsku monetarnu uniju, rekli su Predsjednik Republike Stjepan Mesić i ministar vanjskih poslova Tonino Picula u ponedjeljak u Zagrebu na otvaranju seminara za hrvatsku gospodarsku diplomaciju. Prije tjedan dana potpisan je sporazum o suradnji na poticanju izvoza i ulaganja između Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva gospodarstva i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. "Tim su sporazumom precizno podijeljene obveze, zadaci i nadležnosti", rekao je Picula, čije ministarstvo organizira dvodnevni seminar. "Nedavno osnovana uprava za gospodarsku diplomaciju", rekao je Picula, "bavit će se što bržom i efikasnijom primjenom novoga modela prezentacije Hrvatske u svijetu". Predsjednik Republike, Vlada, Hrvatska gospodarska komora, HBOR, hrvatski poduzetnici i Hrvatska narodna banka, moraju surađivati u funkciji razvoja, naglasio je predsjednik Mesić. Cilj je hrvatske gospodarske diplomacije približavanje hrvatskog gospodarstva europskom kako bi smo do 2007. ušli u EU, a do 2010. u europsku monetarnu uniju, rekao je Mesić. Iako je od 2000. puno učinjeno na tom području, rekao je Picula "još traje transformacija Hrvatske od male zemlje - slučaja, do zemlje partnera". Cilj seminara za gospodarske savjetnike diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske je omogućavanje redovne i neposredne razmjene informacija, primjedbi između vladinih i nevladinih institucija, hrvatskih gospodarstvenika i gospodarskih savjetnika, kako bi se unaprijedila međusobna suradnja i djelotvornost. USKORO PRIVATIZACIJA OSAM BIVŠIH VOJNIH HOTELSKO-TURISTIČKIH OBJEKATA Tvrtka Club Adriatic, u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, godinu dana nakon osnivanja i preuzimanja hotelsko- turističkih objekata od Ministarstva obrane, dovršila je izradu procjene vrijednosti za osam objekata te predložila dva modela za njihovu privatizaciju koja bi mogla započeti najkasnije krajem ove godine. Ukupna procijenjena vrijednost tih osam objekata je, po riječima direktora Cluba Adriatic Gorana Hanžeka, 54 milijuna eura, a za njih je izrađena i druga dokumentacija, što, kaže Hanžek, nije bio lak posao budući su svi objekti bili u "neriješenim i zamršenim imovinsko-pravnim odnosima". Dokumentacija je predana na uvid Vladinoj Komisiji za imovinu, kada ih ona odobri vlasništvo nad objektima će se moći uknjižiti, a tada može krenuti i njihova prodaja. Prvi model privatizacije predviđa objavu klasičnih natječaja krajem ove godine za prodaju pet objekata - crikveničkih hotela Park i Eden, Hotela Krvavice na Makarskoj rivijeri, Hotela Hrvatska iz Baške Vode te kamp Uvala Slana iz Selca. Vrijednost tih objekata, po procjenama Cluba Adriatic, kreće se oko 17,7 milijuna eura. Za tri objekta-turistička naselja Perna u Orebiću (u sklopu kojega je i Hotel Komodor), Pineta u Fažani te u Baškom Polju (u sklopu kojega je Hotel Alem i kamp), čija je vrijednost procijenjena na gotovo 40 milijuna eura, predložen je pak poseban oblik privatizacije po tzv. public privat partnership modelu. Po njemu bi se od početka iduće godine za te objekte javnim pozivom tražili strateški partneri koji bi u navedene objekte investirali sredstava za obnovu i uređenje, čime bi stekli i određeni udjel u vlasništvu, dok bi Club Adriatic unio imovinu (vlasništvo). Potom bi zajednički upravljali pet-šest godina, nakon čega bi investitori mogli otkupiti Fondov udio. I za jedan i drugi način privatizacije, kaže Hanžek, postoji interes kupaca. FIČOR: PRVE PRIJAVE ZA NEUVRŠTENJE U JDD KOTACIJE NA JESEN Prve prekršajne prijave za društva koja nisu ispunila zakonsku obvezu uvrštavanja u kotacije javnih dioničkih društava mogu se očekivati na jesen, odnosno nakon što se usporedi broj prospekata za uvrštenje predanih Komisije za vrijednosne papire s podacima Središnje depozitarne agencije (SDA) o tome koliko društava podliježe toj zakonskoj odredbi. Najavio je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Komisije za vrijednosne papire Miljenko Fičor, dodavši kako se sudske kazne za taj prekršaj kreću od 20 tisuća do 200 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno od 60 tisuća do milijun kuna za pravnu osobu. Od početka ožujka do isteka zakonskog roka, odnosno do petka 25. srpnja, Komisija je donijela 216 rješenja kojima se odobrava objavljivanje podataka iz skraćenog prospekta pri uvrštenju, odnosno zakonsku obvezu je u roku ispunio isti broj društava, kazao je Fičor. U ponedjeljak je u Komisiju poštom došlo još 14 zahtjeva, a kako će se predmeti razmatrati i na posljednjoj ljetnoj redovnoj sjednici Komisije u četvrtak, 31. srpnja, Fičor očekuje da bi broj društava mogao porasti i na 230. Temeljni kapital spomenutih 216 društava iznosi 45,4 milijarde kuna, a aktiva 205,8 milijardi kuna, pri čemu je društvo s najvećim temeljnim kapitalom, od 2,7 milijardi kuna, uvršteno u JDD kotaciju u Hrvatskoj Jadranski naftovod, a najmanje tvrtka Panex čiji je temeljni kapital 30,6 milijuna kuna. FINA PREDSTAVILA REGISTAR DIGITALNIH CERTIFIKATA Pouzdano pružanje i korištenje elektroničkih usluga, kao i odvijanje e-poslovanja, podrazumijeva i zaštićenu razmjenu informacija koja uvjetuje i uvođenje odgovarajućih mehanizama zaštite i elektroničkog povjerenja, a upravo to korisnicima svojim uslugama omogućava Registar digitalnih certifikata (RDC), uspostavljen i predstavljen u Financijskoj agenciji (FINA). Riječ je o sustavu izdavanja digitalnog identiteta korisnika, a koji se ostvaruje elektroničkom iskaznicom tj. digitalnim certifikatom i uporabom tzv. inteligentne smart kartice. FINA je uvođenjem toga sustava postala prvi izdavatelj digitalnih certifikata u Hrvatskoj, za što je dobila dozvolu i ovlaštenje 18. srpnja od Ministarstva gospodarstva. Predstavljajući RDC predsjednik Uprave FINA-e Đuro Popijač naglasio je da je to njihova nova usluga koja je u potpunosti usklađena sa Zakonom o elektroničkom potpisu, namijenjena je širokom krugu korisnika, a dio je velikog projekta uspostave e-govermenta. To je u biti, dodao je, sustav elektroničkog javnog bilježnika, kojemu će se svi poslovni subjekti, ali i pojedinci morati prilagoditi. Popijač je prve dvije digitalne kartice, osobnu i poslovnu, kao članu hrvatske Vlade, predao potpredsjedniku Vlade Goranu Graniću, a koji je uz zadovoljstvo istaknuo i da je uvođenjem toga sustava u FINA-u zapravo pri kraju 3,5 godišnji posao uspostave e-govermenta. Za to pak, kako je napomenuo Granić, nedostaju još dva uvjeta - uspostava kompletne računalne mreže na razini državne uprave te dokument Uredba o uredskom poslovanju, koja definira pravila poslovanja, pa tako i elektroničkog. Izrada toga dokumenta je pri kraju i, kako je kazao, Vlada bi ga mogla donijeti krajem kolovoza ili početkom rujna, nakon čega bi se uspostava cjelokupne infrastrukture za funkcioniranje e-govermenta mogla dogoditi do kraja ove godine. Tome bi trebao pridonijeti i zakon o elektroničkoj trgovini, za kojeg je kazao da je također u završnoj fazi izrade. Sve će to, zaključuje Granić, Hrvatskoj omogućiti tehnološki skok te brže i bolje usklađivanje sa propisima Europske unije (EU). Detalje funkcioniranja FINA-inog registara RDC pojasnio je član Uprave FINA-e Damir Gojmerac naglasivši da je za sada moguće korištenje digitalnih certifikata i smart kartica za pristup i potrebe Registra godišnjih financijskih izvještaja. U tijeku je i pilot projekt za zdravstvo, odnosno za identifikaciju liječnika i njihovog pristupa zdravstvenoj dokumentaciji. Naglasio je i da je uvođenje toga sustava (informatička tehnologija, opremu, prostor) FINA-u stajalo oko milijun eura, te da se osobni i polovni certifikati i iskaznice mogu dobiti na disketi i putem Interneta, a zavisno o razini sigurnosti njihova se cijenaza osobe kreće od 120 do 280 kuna, a za tvrtke do 380 kuna. Kao najvažnije Gojmerac je pri tome istaknuo snagu povjerenja jer je pri korištenju pristupne kartice bitna identifikacija korisnika, a za koje pak odgovara FINA. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak naveo je da će uvođenje takvih certifikata znatno olakšati poslove u Državnoj riznici jer je njime omogućen zapravo digitalni potpis. Predstojnik Vladinog ureda za internetizaciju Mladen Mauhner dodao je i da će se taj sustav primijeniti već na prvoj sjednici hrvatske Vlade u kolovoz, jer će svi njeni članovi dobiti navedene smart kartice. MOMPS: TRI NOVA PROGRAMA POTICANJA PODUZETNIŠTVA MLADIH I ŽENA Ministarstvo za obrt, srednje i malo poduzetništvo (MOMPS), u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave te drugim partnerskim institucijama, uložit će ukupno 50 milijuna kuna u poticanje i promoviranje poduzetništva mladih i žena, te poduzetnika početnika. O tri nova programa - poticanja i promicanja poduzetništva mladih do 30 godina u 2003., poticanja i promicanja poduzetništva žena u ovoj godini i programu za poduzetnike početnike izvijestio je na konferenciji za novinare resorni ministar Željko Pecek. Istaknuo je da su u središtu tri nova programa oni koji tek žele započeti posao ili otvaraju obrt, trgovačko društvo ili zadrugu, a da je dodatni naglasak tih programa stavljen na mlade do 30 godina i žene poduzetnice, odnosno na ona društva gdje su žene većinski vlasnici. Cilj je MOMSP-a i poticanje veće zastupljenosti žena u domaćem malom gospodarstvu. Kreditne linije za žene i mlade ostvarit će se u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave, odnosno udruživanjem sredstva sa županijama, bez sudjelovanja banaka. Vrijeme obrade kredita, bez administrativne procedure u banci, trajat će do 15 dana, a odlučujući uvjet za odobrenje kredita neće biti vrijednost hipoteke, već kvaliteta poslovnog plana. Obrada kredita obavljat će se na razini lokalne samouprave (kao i u programu "Poduzetnik"), a riječ je o kreditima na poček od dvije godine s kamatnom stopom od dva posto i rokom otplate 10 godina. Napominjući da se već javljaju zainteresirane županije, Pecek je najavio da će se sutra, zajedno s ministrom financija Matom Crkvencem, u Bjelovaru sastati sa koprivničkim, bjelovarskim, osječkim i virovitičkim županima. Prve potpise na ugovore sa pojednim županijama očekuje za tjedan dana. Program za poduzetnike početnike sastoji se od izobrazbe kroz seminare, novčanih poticaja za olakšavanje početka poslovanja, sufinanciranja izrade poslovnog plana, subvencija troškova naknada za kredite, te novčanih poticaja za osiguravanje stručne pomoći u obliku mentorstva. Pecek je naveo i pomoćne mjere koje je njegovo ministarstvo poduzelo, kao Internet portale za mlade i žene poduzetnice, čije će održavanje plaćati četiri godine. Namjera MOMSP-a je i da se uvede za mlade mogućnost fakultativne izobrazbe o poduzetništvu u suradnji s ministarstvima prosvjete i športa, te znanosti i tehnologije. Od ostalih mjera Pecek je naveo i tematske radionice za žene u suradnji s poduzetničkim centrima, osnivanje poduzetničkih inkubatora u školama i fakultetima te posebne nagrade za nabolje poslovne planove mladih i žena u ukupnom iznosu od 600 tisuća kuna, odnosno za svaku grupaciju po 300 tisuća kuna. HRVATSKI IMOVINSKI FOND - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM S JEDNOG MJESTA Hrvatski imovinski fond (HIF) trebao bi gospodariti svom imovinom Republike Hrvatske, što uključuje i dionice i poslovne udjele kojih su imatelji sadašnji Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO),Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), ali i trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu RH, te ustanove čiji je država osnivač. Prijedlogom zakona o privatizaciji te zakona o Hrvatskom imovinskom fondu (HIF), koje je Vlada s ovotjedne sjednice poslala u redovitu saborsku proceduru, uređuje se taj ukupan portfelj (imovina) Republike Hrvatske kojom će se gospodariti s jednog mjesta, propisuju se modeli i operativno provođenje privatizacije, prodaje i drugoga. Portfelj će objedinjavati dionice i udjele 1.852 trgovačka društva iz sadašnjeg HFP-a; 386 društava, ukupne nominalne vrijednosti 3,76 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a, te još 51 društvo za koje ne postoje valjane isprave o vlasništvu Zavoda, ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna; 15 društava, ukupne vrijednosti 231 milijun kuna iz portfelja HZZO-a; 32 društva, ukupne nominalne vrijednosti 1,58 milijardi kuna iz portfelja DAB- a, a u portfelju DAB-a još je 88 društava, ukupne nominalne vrijednosti 3,71 milijardi kuna. Za sada se, rečeno je, ne raspolaže s podacima o portfelju trgovačkih društava i javnih poduzeća u vlasništvu RH te ustanova čiji je osnivač država, a kojima bi, temeljem Ugovora, raspolagao HIF ako nisu njihova temeljna djelatnost. A tu je riječ najviše o nekretninama, jer, kako se navodi, ne postoji ni jedan opravdan razlog da, primjerice, Hrvatske šume u vlasništvu imaju mnogo neizgrađenog građevinskog zemljišta. Stjecanjem vlasništva nad takvim nekretninama HIF će preuzeti i funkcije fonda nekretnina iz Zakona o poticanju ulaganja. Članovi Vlade drže da se zemljišta koja su se nalazila u nekom trgovačkom društvu, a nisu procijenjena, unesu u HIF te da se tek nakon toga donese odluka hoće li se prodati trgovačkom društvu, dati u zakup, koncesiju ili najam. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BLAGI PAD BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u lipnju je zabilježio blagi pad, za 0,1 posto, u odnosu na broj zaposlenih krajem svibnja. Na godišnjoj pak razini, u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine broj ŽUPAN RUSKOVIĆ: TURISTIČKA SEZONA OSTVARUJE SE IZVRSNO U prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je ostvarila 2,8 milijuna turističkih dolazaka, što je 8 posto više nego u istom razdoblju lani, te 11,4 milijuna noćenja, što je također rast od 8 posto, istaknula je u srijedu na sjednici Vlade ministrica turizma Pave Župan Rusković ocijenivši te rezultate izvrsnima. Po njenim će riječima ovogodišnji plan u turizmu biti ostvaren, pa čak i premašen. U prvih šest mjeseci stranaca je bilo 2,2 milijuna, što je porast od 8 posto, koliki je bio porast i broja njihovih noćenja kojih ostvareno 9,6 milijuna, kazala je ministrica. Podsjetila je da je turistička 2003. obilježena vrlo neizvjesnom i nestabilnom situacijom na međunarodnom turističkom tržištu, koja je posljedica priprema za rat i rata u Iraku, pojave SARS-a, recesije u Njemačkoj i dr. Župan Rusković stoga ističe da je Hrvatska u takvom okružju bila jedna od rijetkih turističkih odredišta za koju nije bilo pada potražnje, a zadovoljstvo je tim veće jer je i u nastavku sezone booking izvrstan, kao i za posezonu. TROMJESEČNA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VEĆA 6,2 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od travnja do lipnja ove godine bila veća je za 6,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je u odnosu na prethodna tri mjeseca (od siječnja do ožujka), povećana za 1,4 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend- ciklus iz kojeg je isključen utjecaj slučajne sastavnice. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SVIBANJ 3.973 KUNE Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za svibanj iznosila je 3.973 kune, što je za 81 kunu ili 2,1 posto više nego za mjesec prije. U odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna je mjesečna neto plaća za svibanj ove godine nominalno viša za 4,6 posto, odnosno za 173 kune, a POLUGODIŠNJA BILANCA ROBNE RAZMJENE: DEFICIT OD 3,6 MILIJARDI USD Pokrivenost uvoza izvozom od svega 44,9 posto, sporiji rast izvoza od uvoza i vanjskotrgovinski deficit znatno veći od vrijednosti robnog izvoza karakteristike su hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prvoj polovici ove godine. Izraženo u dolarima, hrvatski je robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 2,96 milijardi dolara, što predstavlja povećanje za 31,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uvoz je iznosio 6,6 milijardi dolara, a povećan je za 35 posto, najnoviji su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pri sagledavanju takvih stopa rasta robna razmjene, koja je oko 70 posto u eurima, treba imati u vidu i značajne međuvalutne promjene. Uglavnom takva su izvozno-uvozna kretanja rezultirala deficitom u robnoj razmjeni s inozemstvom od 3,63 milijardi dolara, koji je za 38,4 posto veći nego u prvom prošlogodišnjem polugodištu, a za 672 milijuna dolara je premašio vrijednost izvoza. Samo u lipnju izvezeno je roba za 551 milijun dolara, a uvezeno za 1,14 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u lipnju bila je 48,2 posto. Zbog značajnog pada vrijednosti tečaja dolara (u odnosu na kunu za oko 17,3 posto), stope rasta robne razmjene izražene u kunama osjetno su manje od onih u dolarima. Izraženo u kunama, u razdoblju od siječnja do lipnja ukupni je hrvatski robni izvoz iznosio 20,3 milijarde kuna, što je za 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za 45,2 milijarde kuna, a uvoz izražen u kunama bilježi rast za 11,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 24,8 milijardi kuna, podaci su koje jena svojim web stranicama objavio Državni zavod za statistiku. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE USPORAVA SE RAST PLASMANA BANAKA Usporavanje rasta plasmana banaka nebankarskom sektoru u Hrvatskoj, zabilježeno u prvom tromjesečju ove godine, nastavlja se i u drugom kvartalu, a uz osjetno brži rast kredita stanovništvu nego poduzećima, na kraju svibnja je prvi put razina kredita stanovništvu bila viša od razine kredita poduzećima. Tako je krajem svibnja stanje kredita stanovništvu iznosilo 48,61 milijardu kuna, a u prvih su pet ovogodišnjih mjeseci krediti građanima porasli su za 12,9 posto. Istodobno, razina kredita poduzećima krajem svibnja iznosila je 48,56 milijardi kuna, a ti su krediti u prvih pet mjeseci povećani za 3,3 posto, podaci su Hrvatske narodne banke. Krediti poduzećima za prvih su pet mjeseci u odnosu na kraj prošle godine povećani za 1,55 milijardu kuna, a krediti stanovništvu za više od 5,5 milijardi kuna, u čemu stambeni za 1,8 milijardi kuna ili za 14,5 posto. U ukupnim kreditima stanovništvu stambeni su krediti zastupljeni sa nešto više od 29 posto, i na kraju svibnja ukupna je razina stambenih kredita iznosila 14,16 milijardi kuna. Na kretanje plasmana banaka utječu mjere HNB-a, donesene sredinom siječnja, kojima je cilj ograničavanje prevelikog rasta plasmana banaka. Po podacima iz najnovijeg Biltena središnje banke zabilježene godišnje stope rasta plasmana banaka u travnju od 26,3 posto i svibnju 24,9 posto najniže su godišnje stope rasta od rujna prošle godine (kada je iznosila 27,1 posto). Zbog mjera usporavanja rasta plasmana za 16 posto godišnje, napominju iz HNB-a, može se očekivati nastavak smanjenja trenda godišnje stope rasta. HRVATSKI INOZEMNI DUG NA KRAJU PRVOG POLUGODIŠTA 18,6 MILIJARDI DOLARA Ukupni hrvatski inozemni dug na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta, po najnovijim je privremenim podacima Hrvatske narodne banke, iznosio gotovo 18,6 milijardi američkih dolara, što je za blizu 3,2 milijarde dolara više nego na kraju prošle godine. Na takvo su povećanje vanjskog duga sa više od jednom trećinom utjecale međuvalutne promjene, dok je zaduženje realno povećano za dvije milijarde dolara, a najveći prirast duga imale su država i banke. Prema preliminarnim podacima hrvatske središnje banke, stanje ukupnog inozemnog duga Republike Hrvatske na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosilo je 18.599 milijuna dolara. Nominalni iznos zaduženja na kraju lipnja manji je nego što je bio na kraju svibnja (kada je iznosio 18.995 milijuna USD), uglavnom zahvaljujući činjenici da je u međuvremenu došlo do jačanja dolara u odnosu na druge valute u kojima je značajan dio hrvatskog vanjskog duga (uglavnom euro, u manjoj mjeri jen), napominju iz središnje banke. Nominalni iznos duga na kraju lipnja bio je za 3.199 milijuna dolara ili 20,8 posto viši nego na kraju prošle godine. No, kad se u račun uzmu međuvalutne promjene, na koje otpada oko 1.131 milijuna dolara od ukupno evidentiranog porasta, proizlazi da je tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci inozemno zaduženje realno povećano za 2.068 milijuna dolara, odnosno za 13,5 posto u odnosu na kraj prošle godine, pojašnjavaju iz HNB-a. U apsolutnom iznosu najveći prirast duga imala je država (što uključuje organe uprave na državnoj i lokalnoj razini, republičke fondove i HBOR), čije je zaduženje u prvoj polovici godine povećano nominalno za 1.010 milijuna dolara. Od toga 356,2 milijuna dolara čine međuvalutne promjene, a 654,2 milijuna dolara predstavlja i stvarno povećani dug. To znači nominalni porast duga države za 15,9 posto i realni za 10,3 posto. Država se na inozemnom financijskim tržištima zadužila izdanjem eurobveznica u vrijednosti od 500 milijuna eura u veljači, te u lipnju plasmanom samuraj obveznica u vrijednosti od 25 milijardi jena (oko 200 milijuna eura). S takvim povećanjem, ukupno zaduženje države krajem lipnja iznosilo je nominalno 7.371 milijun dolara. Treba napomenuti da se udio države u ukupnom dugu ipak smanjuje. Primjerice krajem prošle godine taj je udio iznosio 41,4 posto, a na kraju lipnja ove godine 39,6 posto. Prema podacima kojima raspolaže HNB, na banke je krajem lipnja otpadalo 5.002 milijuna dolara inozemnog zaduženja. Taj je iznos zaduženja banaka veći za 993 milijuna dolara ili za 24,8 posto nego na kraju prošle godine, no kad se isključi učinak međuvalutnih promjena proizlazi da je šestomjesečni prirast vanjskog duga banaka stvarno iznosio 629 milijun dolara ili 15,7 posto. Udio banaka u ukupnom inozemnom dugu RH krajem lipnja iznosi 26,9 posto, prema 26,1 posto krajem 2002. Na ostale domaće sektore - među kojima ključnu stavku čine leasing poduzeća u vlasništvu banaka - otpada 4.717 milijun dolara inozemnog duga (ili 25,3 posto). To je za 783,7 milijuna dolara ili 19,9 posto više nego na kraju prosinca prošle godine, a da nije bilo međuvalutarnih promjena porast bi iznosio 480 milijuna dolara ili 12,2 posto. Ostalih 8,1 posto vanjskog duga ili 1,5 milijardi USD odnosi se na izravna ulaganja. Pokazuje se tako da se nastavlja rast inozemnog zaduženja, a analitičari ocjenjuju da bi dugoročniji trend povećavanja vanjskog duga dugoročno teško mogao ostati bez negativnih implikacija. Za usporedbu porasta vanjskog duga u prvoj polovici ove godine, u čitavoj 2002. ukupni je hrvatski vanjski dug povećan za četiri milijarde dolara, u čemu je oko trećina utjecaj tečajnih razlika, odnosno slabljenja dolara u odnosu na euro. Oko 70 posto duga nominirano je u eurima, a dug se izražava u dolarima, pa se sa slabljenjem dolara povećava iznos duga izražen u američkoj valuti. Udio inozemnog duga u BDP-u na kraju 2002. bio je već visokih 68,4 posto. O apsolutnim veličinama, premda vrlo pojednostavljeno rečeno, govore i računice da je svaki hrvatski građanin, prema podacima za lipanj, "dužan" inozemstvu 4.191 dolar, prema 3.460 USD krajem prošle godine, dok je koncem 2001. na svakog stanovnika Hrvatske "otpadalo" 2.550 dolara vanjskog duga. POČINJE DJELOVATI ERSTE&STEIRMARKISCHE BANK DD RIJEKA Riječka banka d.d. i Erste & Steiermarkische Bank d.d. od 1. kolovoza, formalno pravno i tehnički su spojeni u jednu banku - Erste&Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, a prvi radni dan nove ESB banke bit će 6. kolovoza. Time je, ističu u Banci, uspješno okončan postupak fuzije dviju banaka, započet u rujnu prošle godine. Uvođenje novoga logotipa banke i usklađivanje vizualnog identiteta započet će u rujnu, a trajat će nekoliko mjeseci. Najviše promjena u radu nove banke bit će u platnom prometu, odnosno promjeni poslovnih računa fizičkih i pravnih osoba. Spajanje svih poslovnih računa i podataka u jedinstvenu bazu provodit će se u razdoblju od 2. do 4. kolovoza. Sve uplate zaprimljene na stare poslovne račune automatski će biti usmjerene na nove poslovne račune. Automatsko povezivanje novih i starih poslovnih računa trajat će godinu dana, do 2. kolovoza 2004. U ESB-u ističu da će nova banka sada poslovati kroz 116 poslovnica, a do kraja godine najavljuju otvaranje poslovnica u Rijeci, Šibeniku i Požegi. Po ukupnim, nerevidiranim podacima na dan 30. lipnja, bilanca nove banke je 15,8 milijardi kuna, a ukupni kapital 1,51 milijardu kuna. Bruto dobit banke na kraju prvog polugodišta iznosila je 140 milijuna kuna. Banku vodi peteročlana Uprava na čelu s Petrom Radakovićem. 4. TVRTKE U IDUĆIH TJEDAN DANA ZNAT ĆE SE JE LI STEČAJ LENCA IZGLEDAN Ne osigura li se u idućih tjedan dana 6-7 milijuna dolara za normalno poslovanje brodogradilišta Viktor Lenac i isplatu plaća radnicima, kao premoštenje do oživotvorenja sporazuma banaka kreditora i dioničara, stečaj će se teško moći izbjeći, izjavio je u srijedu nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Naglasivši kako Vlada nije na dnevnom redu imala slučaj "Lenac", Jurčić je kazao da su banke-kreditori i vlasnici brodogradilišta potpisali jučer sporazum o podršci financijskom restrukturiranju i osiguranju sredstava za završetak investicije Brodogradilišta "Viktor Lenac" ('težak' 25 milijuna dolara), u kojem država preko HBOR-a sudjeluje sa 2,5 milijuna USD. No, kako je izvršenje tog sporazuma sporo, priljev sredstava se u najboljem mogućem slučaju može očekivati u listopada ove godine. Zbog toga je Vlada indirektno, preko HBOR-a, i prije potpisivanja sporazuma zatražila odgovore kako se planira organizirati proizvodnja i poslovanje brodogradilišta te isplata plaća radnicima do tog razdoblja. U sporazumu toga nema, pa je Vlada, preko HBOR-a, predložila postizanje mini-sporazuma između HBOR-a, vlasnika i banaka- kreditora, o financijskom premoštenju tog najviše četveromjesečnog razdoblja. Spremni smo, kazao je Jurčić, da se 6-7 milijuna dolara podijeli na trećine. Za to je sada potrebna brzina, jer to treba osigurati kroz tjedan dana, HBOR je već poslao takav zahtjev ostalima, kazao je ministar ocijenivši ipak da je mala vjerojatnost za to, "a stečaj visi kao alternativa". Upitan o odobrenim državnim jamstvima, Jurčić je ustvrdio da je Vlada poštivala dogovor iz siječnja, da bi bila u konačnici "prevarena", te da je sadašnji sporazum samo nastavak realizacije te prije dogovorenog financiranja investicije. Sada se, kaže, neće ništa odobravati dok se ne postigne sporazum o mosnom financiranju do roka oživotvorenja sporazuma banaka-kreditora i vlasnika. Iznio je i podatak da bi direktna i indirektna šteta definitivnim stečajem Lenca u prvoj godini bila 50 milijuna dolara, ali posredno i veća jer bi se u velikim problemima našle i domaće tvrtke dobavljači. Odobrena državna jamstva za Lenac dosežu 66 milijuna dolara. Vlada i Ministarstvo gospodarstva smatraju da ono što je kvalitetno u Lencu i ima poslovnih razloga treba nastaviti poslovati i dalje, zaključio je Jurčić. SLOVENSKE TERME OLIMIA POSTALE I STVARNIM VLASNIKOM TUHELJSKIH TOPLICA Uplatom preostalog ugovorenog iznosa slovenska tvrtka Terme Olimia iz Podčetrtka postala je i formalno-pravno vlasnikom turističko- rekreacijskog centra Mihanović d.d. Tuheljske toplice. Ugovor o prodaji tih Toplica potpisan je sa Termama Olimia 4. srpnja, a tri milijuna eura bila je kupoprodajna cijena za sve nekretnine i inventar Toplica. Prilikom predaje ponude Terme Olimia su uplatile četiri milijuna kuna, a preostalih dio do 3 milijuna eura uplaćen je u srijedu, pet dana prije isteka roka koji im je za to dan pri potpisivanju ugovora. Povodom uplate direktor Termi Olimia Zdravko Počivalšek napomenuo je da u Tuheljske toplice u iduće tri godine planiraju u investirati 7 milijuna eura, i to u obnovu i preuređenje hotela na razinu četiri zvjezdice, u kojem će biti i wellnes i zdravstveni centar. Broj kreveta bi se povećao na 420, a uz to u planu je i izgradnja konferencijskog centra, uređenje kampa i parka. Novi slovenski vlasnik također navodi i da će u obnovljenim Tuheljskim toplicama biti mjesta za 120 zaposlenika, što je dvostruko više od sadašnjeg broja. NATJEČAJ DRVNOG CLUSTERA ZA DIZAJN IZLOŽAKA NA SAJMU U KOELNU Hrvatski drvni cluster, koji je osnovan uz pomoć Hrvatske inicijative za konkurentnost, objavio je natječaj za dizajnersko rješenje zajedničkog izložbenog prostora na sajmu International Moebelmesse (IMM) u Koelnu u siječnju 2004. Kako su u ponedjeljak izvijestili iz Hrvatske inicijative za konkurentnost, projektni zadatak je dizajnirati namještaj, podne i zidne obloge te vrata i prozore, dakle kompletan prostor za življenje veličine sto četvornih metara, koji će biti proizveden u različitim tvornicama i postavljen na sajmu. Dizajnirani proizvodi moraju biti dijelom ili potpuno od hrvatskog drva, moraju biti prilagođeni mogućnosti industrijske proizvodnje, te tržišno orijentirani, a krajnji rok za predaju radova je 30. rujna. Radove će ocjenjivati peteročlani međunarodni žiri, a prva nagrada - osim proizvodnje modela i izlaganja u Koelnu - donosi autorima i prihod od rojaliteta u visini 2 posto prodaje u slučaju da modeli uđu u industrijsku proizvodnju. Svi radovi će biti snimljeni na CD i prezentirani zainteresiranim hrvatskim tvrtkama specijaliziranim za proizvodnju namještaja. U Hrvatskoj inicijativi za konkurentnost ističu kako se ovom inicijativom želi promovirati originalni hrvatski dizajn namještaja kroz jednu od vodećih svjetskih izložbi te pomoći drvnoj industriji u kreiranju proizvoda kojim bi se mogla natjecati na globalnom tržištu. Naglašavaju kako je upravo slab dizajn osnovni uzrok kontinuiranog pada proizvodnje i izvoza finalnih proizvoda, a Hrvatska se na svjetskom tržištu pojavljuje uglavnom kao izvoznik sirove građe - trupaca, ali ne i proizvoda s dodanom vrijednosti. HUP-ZAGREB OBJAVIO PONUDU ZA KUPNJU PREOSTALIH DIONICA HOTELA OPERA Tvrtka za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam HUP-Zagreb d.d., koja je vlasnik 58,73 posto dionica zagrebačkog Hotela Opera, objavila je u ponedjeljak u dnevnim novinama ponudu za preuzimanje svih preostalih dionica s pravom glasa toga Hotela, odnosno 41,27 posto dionica, po cijeni od 130 kuna po dionici. HUP-Zagreb ponudu daje svim dioničarima odnosno vlasnicima dionica s pravom glasa, a za svaku otplaćenu dionicu se obvezuje isplatiti 130 kuna u roku 14 dana. Isti iznos (130 kuna) se obvezuje isplatiti i za svaku neotplaćenu dionicu, umanjenu za iznos otplate tih dionica prema Hrvatskom fondu za privatizaciju. Ponuda HUP-Zagreb vrijedi 30 dana po objavi u dnevnom tisku i Narodnim novinama. Temeljni kapital Hotela Opera iznosi 173,97 milijuna kuna i podijeljen je na 869.876 dionica, od čega HUP-Zagreb već posjeduje 510.895 (58,73 posto). OSJEČKI "NOVOCOMMERCE" O STANJU U KOMBINATU "VALPOVO" Osječka tvrtka "Novocommerce", koja je najveći pojedinačni dioničar Poljoprivrednog kombinata "Valpovo" s 42 posto udjela, izvijestila je u ponedjeljak kako je Nadzorni odbor kombinata, izabran na Skupštini 25. srpnja, opozvao dosadašnju Upravu kombinata i imenovao novu Upravu. Na toj skupštini "Novocommerce" je, uz pomoć predstavnika skupine malih dioničara s 25 posto udjela, izglasao nepovjerenje predsjedniku Skupštine dioničara te Upravi i Nadzornom odboru, a imenovan je i novi Nadzorni odbor. Skupina dioničara okupljenih oko predsjednika Uprave Ivice Berečića i predsjednika Nadzornog odbora Miroslava Božića održala je potom svoju skupštinsku sjednicu na kojoj je oduzeta punomoć predstavniku malih dioničara koji je glasovao za prijedloge "Novocommerca" i uz pomoć novoga opunomoćenika tih dioničara odobren rad Uprave i Nadzornog odbora u prošloj godini. Uprava kombinata odbacila je tvrdnje da je "Novocommerce" preuzeo upravljanje kombinatom, a skup koji su održali vlasnik "Novocommerca" Ivo Brzica i njegovi istomišljenici nazvala je nelegitimnim, kao i izbor novoga Nadzornog odbora, ističući kako dva predložena člana nisu pristala ući u Odbor pa da stoga nije niti mogao biti utemeljen. U priopćenju za javnost "Novocommerca" kaže se kako je za novoga predsjednika Uprave izabran Edin Leho, "menadžer zaslužan za poslovno unapređivanje velikih poduzeća poput 'Diokia' i 'Elana'". NA ININIM NAFTONOSNIM POLJIMA ISPUNJEN PLAN PROIZVODNJE Ukupna proizvodnja nafte i kondenzata na domaćim i stranim Ininim naftnim poljima u prvoj polovici ove godine iznosila je 564.530 tona. Na moslavačkim, slavonskim i podravskim naftonosnim poljima u prvom polugodištu ove godine proizvedeno je 360.290 tona nafte, čime je u cijelosti ispunjen plan proizvodnje Ine za to razdoblje od 360.030 tona, ističu iz te tvrtke. Na tim je poljima proizvedeno i 170.754 tone kondenzata. Od proizvodnje na stranim poljima u Ini kažu da su proizveli 33.485 tona nafte u Egiptu, dok u prvom polugodištu nije ostvarena proizvodnja nafte u Angoli. Također je ispunjen i zadani polugodišnji plan proizvodnje prirodnoga plina, budući je u Panonu proizvedeno 732,67 milijuna, a u podmorju 169,68 milijuna prostornih metara plina. U prvih šest mjeseci Naftaplin je proizveo 40.251 tonu tekućih naftnih plinova, 15.113 tona prirodnog plina, te 31.200 tona etana. U tom je razdoblju proizvedeno i 1,166 milijuna kubika vode visoke tehnološke kvalitete i 148.492 kubika geotermalne vode. JELSA D.D. PRODANA TVRTKI AQUAMARINE IZ TRIBUNJA Tvrtka "Aquamarine" d.o.o iz Tribunja, u vlasništvu mađarske tvrtke "Dalmacija Marine Kft", postala je na temelju potpisanog kupoprodajnog ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP) vlasnik 81,41 posto dionica hotelsko- turističke tvrtke "Jelsa" d.d. Ugovor o prodaji 861.093 dionice "Jelse" prvi je ugovor o privatizaciji neke tvrtke koji je HFP potpisao u ovoj godini, istaknuo je zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Početna cijena za spomenute dionice "Jelse" iznosila je 25,83 milijuna kuna. Tvrtka "Aquamarine" za spomenuti većinski udio u "Jelsi" d.d. platit će 28 milijuna kuna u roku od 30 dana od sklapanja ugovora, a obvezala se i u razdoblju od četiri godine u "Jelsu" uložiti 66 milijuna kuna. Novi vlasnik "Jelse", koji je od prošle godine vlasnik i turističkog poduzeća "Primošten" d.d. te marine u Tribunju, u ponudi se suglasio preuzeti i državna jamstva za Jeslu, čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna kuna. Odgovarajući na novinarski upit da li planiraju daljnje akvizicije u Hrvatskoj, predstavnik Aquamarinea Tomas Vitezy je kazao kako za sada nemaju ništa u planu, no da ne treba definitivno otkloniti i tu mogućnost. "Aquamarine" je bio i jedini ponuditelj za kupnju "Jelse" d.d., no Starčević je naglasio kako je riječ o jednoj od najboljih ponuda koje je HFP do sada zaprimio, odnosno da bi ova ponuda "trebala biti primjer svim ostalim budućim ponuđačima". RADNICI VIKTORA LENCA POČELI ŠTRAJK Radnici brodogradilišta Viktora Lenca u petak su u 7 sati započeli su uz svoja radna mjesta štrajk koji će, prema najavama sindikata, trajati do ispunjenja zahtjeva, odnosno isplate gotovo dvije i pol plaće, potvrdio je jutros predsjednik Štrajkaškog odbora Damir Bačinović. Osim isplate plaća radnici zahtijevaju da se u brodogradilištu hitno ustroji krizna Uprava. Smatraju da bi, ako vlasnici brodogradilišta ne ispune njihove zahtjeve, vlasništvo trebala preuzeti država. Ulaz u brodogradilište zatvoren je u 7 sati, a Štrajkaški će odbor razmotriti hoće li manjem broju kooperanata omogućiti ulazak kako bi završili radove na brodu koji bi trebao biti isporučen u subotu. Ostalim kooperantima ulaz u brodogradilište nije omogućen. Štrajkaški skup radnika bit će održan između 10 i 11 sati, a Štrajkaški je odbor za 12 sati sazvao konferenciju za novinare. Organizatori štrajka su podružnica Sindikata metalaca Hrvatske i Sindikat brodogradilišta Viktora Lenca . Kriza u brodogradilištu Viktoru Lencu počela je prije više od godine, nakon što je naručitelj raskinuo ugovor o preinaci broda Kraka koji se još nalazi u brodogradilištu. Istodobno, završen je prvi dio razvojnog projekta izgradnje radilišta metalnih konstrukcija te nabavke i obnove plutajućeg Doka 11, u što je utrošeno više od 70 milijuna dolara. Za dovršetak ulaganja trebalo je više od 40 milijuna dolara. Uz uvjet da ostatak novca osiguraju dioničari, Vlada je odobrila jamstva za 17 milijuna dolara zajma. Iako su banke-kreditori, vlasnici i Vlada dogovorili ulaganje od još 28,7 milijuna dolara taj bi novac mogao stići tek u listopadu. Brodogradilište nema novca za tekuće poslovanje, a račun tvrtke radi neplaćenih poslova blokirali su kooperanti. Da bi se do listopada održala proizvodnja potrebno je oko 7 milijuna dolara. Iz već odobrenih jamstava Vlada je pripravna u tom iznosu sudjelovati s oko 3 milijuna dolara, a odluka banaka i vlasnika očekuje se za 10- ak dana. Ako novac za plaće i normalno poslovanje ne bude osiguran izvjesno je pokretanje stečaja. Brodogradilištu Viktoru Lencu odobrena su državna jamstva na ukupno oko 66 milijuna dolara, a dobavljačima, kooperantima i radnicima ta tvrtka duguje višemilijunske iznose. Direktor i dioničar brodogradilišta Damir Vrhovnik podnio je neopozivu ostavku. Iz sindikata ističu da brodogradilištu treba odgovoran vlasnik, jednostavna organizacija i sposobno vodstvo, a radnicima ustavno pravo na rad i zaradu. 6. SINDIKATI SINDIKAT TRAŽI OD VLADE DA SE OČITUJE O REMONTNOM BRODOGRADILIŠTU Čelnici Neovisnog sindikata Remontnog brodogradilišta "Šibenik", u kojem je prije sedam mjeseci uveden stečaj, kritizirali su u srijedu Ministarstvo obrane jer se unatoč obećanjima nije očitovalo hoće li i u kojoj mjeri preuzeti to poduzeće sa specijalnim radionicama za održavanje i remont plovila Hrvatske ratne mornarice. Ozren Matijašević, potpredsjednik HUS-a u kojem djeluje Remontov sindikat, zatražio je na konferenciji za novinare da se MORH u roku od tjedan dana očituje hoće li mu to brodogradilište biti prva logistika ili će mu služiti samo povremeno kao servis, što je bitno i za budućeg koncesionara u luci. Vlada bi ovih dana trebala raspisati novi natječaj za dodjelu te koncesije od kada je tvrtka Sidrište d.o.o. koja je izabrana na prvom natječaju odustala od potpisivanja ugovora. Budući koncesionar će i ovaj put morati preuzeti 200 radnika brodogradilišta i isplatiti otpremnine za njih oko 150 koji su proglašeni viškom. Radnici RBŠ-a u stečaju već tri mjeseca nisu dobili plaću a pogoni rade sa samo 20 posto iskorištenosti, upozorili su sindikalni čelnici. Ustvrdili su kako lobiji u MORH-u iz svojih privatnih interesa nastavljaju raditi na tomu da poslove brodogradilišta, koji ima specijalne radionice za održavanje plovila HRM-a, preuzmu neka druga brodogradilišta. ŠTRAJK RADNIKA "VIKTORA LENCA" IPAK 1. KOLOVOZA Radnici "Viktora Lenca" štrajk do ispunjenja zahtjeva i isplate plaća počet će 1. kolovoza u 7 sati, izjavio je u srijedu predsjednik Štrajkaškog odbora i povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u tom brodogradilištu Damir Bačinović. Iako je najavljeno da će štrajk biti organiziran 6. kolovoza, Sindikat je odlučio da štrajk počne u petak, 1. kolovoza, jer je Vlada pokazala socijalnu neosjetljivost i nije raspravljala o teškoćama tog brodogradilišta i isplati radničkih plaća", kazao je za Hinu Bačinović. "Sindikat više nema što čekati i ne preostaje nam drugo nego štrajkom zahtijevati isplate zarađena novca", dodao je. Oko 1200 radnika "Viktora Lenca" nije primilo 37 posto plaće za svibanj i lipanjsku plaću. SINDIKAT OPTUŽUJE POSLOVODSTVO INDUSTROGRADNJE Novi sindikat optužio je u četvrtak poslovodstva poduzeća Industrogradnje i njezinih 13 tvrtaka kćeri da krše Kolektivni ugovor, Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, ali i Sindikat građevinara Hrvatske da je to omogućio svojim nemarom. Radnici neredovito dobivaju plaće koje nisu rasle godinama iako ima posla u državi, naročito u gradnji autocesta, rečeno je na konferenciji za novinare Novog sindikata, člana Hrvatske udruge sindikata (HUS). Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, za takvo je stanje u Industrogradnji optužio Sindikat građevinara Hrvatske koji je, tvrdi, svojim nemarom omogućio poslovodstvu da krši Kolektivni ugovor i zakonske propise. Glavni povjerenik Novog sindikata za Industrogradnju Stipe Duić rekao je da na gradilištima radnici rade bez osnovnih higijenskih i smještajnih uvjeta, da se prekovremeni rad ne plaća te da se radnici tjeraju na naporan rad kao bi se objekti što prije dovršili, bez obzira na kvalitetu obavljena posla. Optužio je poslovodstvo Industrogradnje da rasprodaje ili bez natječaja iznajmljuje imovinu poduzeća, navevši primjer četiriju hotela koji su iznajmljeni privatnicima. Novi sindikat, koji u Industrogradnji djeluje tek nekoliko mjeseci i okuplja oko 600 od ukupno oko tri tisuće radnika, zahtijeva i da se javno objavi vlasnička struktura tog poduzeća. SINDIKAT TEKSTILACA POKRENUO INICIJATIVU ZA SMJENU JURIĆA Glavni odbor Sindikata tekstila, obuće kože i gume u četvrtak je donio jednoglasnu odluku o pokretanju inicijative za odlazak Davora Jurića s dužnosti predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Nakon ove odluke inzistirat ćemo na održavanju sjednice Vijeća SSSH na kojoj se treba raspravljati o povjerenju Juriću, i to u statutom predviđenom roku, što znači u roku mjesec dana, rekao je Hini predsjednik Sindikata tekstilaca Josip Zidanić. Sindikat tekstilaca zajedno s još pet sindikat udruženih u SSSH Juriću zamjeraju izbjegavanje ozbiljne rasprave o financijskim problemima središnjice, te predbacuju nagodbenjaštvo i pogreške tijekom pregovora o izmjenama Zakona o radu (ZOR). Osim toga, smatraju neozbiljnim Jurićevo najavljivanje općeg štrajka protiv predloženih izmjena ZOR-a, iako je bio svjestan da ga ne može organizirati. 7. UDRUGE HUH ŠORIĆ: OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA NIJE LOŠA, ALI NI DOVOLJNO DOBRA Ukupno gledano dosadašnja turistička sezona u Hrvatskoj ove godine nije loša, ali ni dovoljno dobra koliko je mogla biti, jer na inozemnim tržištima nisu dovoljno iskorištene mogućnosti koje su se ukazale u vezi s ratom u Iraku, ocjena je predsjednika Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH) Ivana Šorića. Unatoč nešto lošijim srpanjskim rezultatima Šorić napominje da je u turizmu ipak moguće očekivati planirani porast fizičkog prometa do 5 posto te financijskog od 10 posto, što će ovogodišnju turističku sezonu označiti "normalnom sezonom", a nikako lošom, kako neki već sada ocjenjuju. Svoju pak ocjenu o nedovoljno iskorištenim mogućnostima Šorić pojašnjava time što Hrvatska na inozemnim tržištima s početkom rata u Iraku, za razliku od nekih drugih turističkih zemalja u okruženju, nije poduzela nikakve posebne akcije čime bi dodatno motivirala dolazak turista. Navodi primjer Turske koja je u toj situaciji reagirala državnim subvencijama za avio i autobusni prijevoz te snižavanjem cijenama smještaja tijekom cijele sezone, čime je privukla turiste, posebno sa njemačkog tržišta. Šorić pri tome ne misli da se u Hrvatskoj trebalo snižavati cijene smještaja (čak su i povećane), ali dodaje da je teško biti konkurentan u situaciji kada se na njemačkom tržištu sedmodnevni aranžmani za Tursku, sa avio prijevozom i smještajem u hotelima sa tri do pet zvjezdica nude od 120 do 250 eura. Uz to, Šorić napominje i da se u hrvatskoj ovogodišnjoj turističkoj sezoni primjećuju i negativni utjecaji recesije u Njemačkoj, a i iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, posebno u srpnju, izostao je očekivani porast broja gostiju. Dodaje i da je nešto manjoj od očekivane posjete Nijemaca u srpnju pridonijelo i kasniji početak školskih praznika u pojednim njemačkim pokrajinama, iz kojih se stoga tek krajem srpnja i početkom kolovoza očekuje veći broj gostiju. Iako je trenutna popunjenost hotelskih kapaciteta većine članica HUH-a (oko 170 hotelijera) na prošlogodišnjoj razini, pri čemu je u Dalmaciji nešto bolja, a u Istri nešto slabija, Šorić drži da će na godišnjoj razini ta popunjenost ukupno ipak biti bolja nego lani. Uz uspješniji kolovoz, takva očekivanja, kaže, hotelijeri temelje na vrlo dobrim ovogodišnjim rezervacijama i prodaji za posezonu. Očekuje se da će kolovoz biti turistički uspješniji, pogotovo što je to mjesec u kojem u Hrvatsku tradicionalno dolazi i najveći broj talijanskih turista.