VLADA PODRŽALA PRIJEDLOGE ZAKONA O PRIVATIZACIJI I HIF

VLADA PODRŽALA PRIJEDLOGE ZAKONA O PRIVATIZACIJI I HIF HINA - Financijski servis Zakonom o privatizaciji te zakonom o Hrvatskom imovinskom fondu (HIF) kakvo će biti novo ime sadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, koje je danas podržala Vlada, uređuje se ukupan portfelj (imovina) Republike Hrvatske koja će se privatizirati i propisuju modeli te tijelo, HIF, koje će to operativno i provoditi. Prijedlogom Zakona o privatizaciji, portfelj Republike Hrvatske čine dionice i poslovni udjeli kojih su imatelji HFP, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ali i trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu RH te ustanove čiji je država osnivač. Gospodarenjem svom tom imovinom na jednom mjestu uključujući i prodaju, osigurat će se brza, jednostavnija i povoljnija privatizacija nego do sad, ocijenio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Tako će portfelj objedinjavati dionice i udjele 1852 trgovačka društva sadašnjeg HFP-a, 386 društava nominalne vrijednosti 3.76 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a, 15 društava ukupne vrijednosti 231 milijun kuna iz portfelja HZZO-a, 32 društva ukupne nominalne vrijednosti 1,58 milijardi kuna iz portfelja DAB-a. U portfelju DAB-a još je 88 društava nominalne vrijednosti 3,71 milijardi kuna, a za sada se, rečeno je, ne raspolaže s podacima o portfelju trgovačkih društava i javnih poduzeća u vlasništvu RH te ustanova čiji je osnivač država. Od početka pretvorbe i provođenjem važećeg Zakona o Privatizaciji sklopljeno je, na rok od 5, odnosno 20 godina ukupno 609.562 ugovora, od čega je u otplati tek nešto više od 50.000. Zakonom se stoga predlažu načini prodaje portfelja dionica i udjela, među kojima je prodaja dionica pod posebnim uvjetima radnicima (ESOP program). Jedna od odredbi je i pravo koje se daje kupcu dionica s popustom i uz obročnu otplatu, s kojim je do dana stupanja na snagu ovog Zakona ugovor raskinut zbog neplaćanja, da u roku od četiri mjeseca podnese zahtjev za otkup svih neotplaćenih dionica. Pri tom mu se nudi 60 posto popusta na neotplaćeni iznos u trenutku prekida ugovora, a za plaćanje odjednom imaju pravo i na dodatni popust od 50 posto na cijenu s popustom. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek predlaže da se sve nekretnine, posebno zemljišta, koja su se nalazila u društvu, a nisu procijenjena, unesu u HIM te da se tek nakon toga donese odluka hoće li se prodati trgovačkom društvu, dati u zakup, koncesiju ili najam. To je podržao i potpredsjednik Slavko Linić, dok se ministrica turizma Pave Župan Rusković založila da država zemljišta ne prodaje već da daje koncesiju, zakup, dugoročni najam i sl. Ministar Pecek smetaju i vrlo niske kazne za osobe i tvrtke koje ne izvijeste HIM o tim nekretninama, te predlaže da se propiše rok od 30 dana te visoke novčane kazne. Podržan je i prijedlog ministra financija Mate Crkvenac da se HIM koji vodi ekonomiju hrvatskih državnih nekretnina, ovlasti i za vođenje evidencije državnih potraživanja. Vlada je podržala Izvješće o tijeku pregovara s Europskom investicijskom bankom te potpisivanje ugovora s tom institucijom o zajmu vrijednom 50 milijuna eura za obnovu komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Ukupna vrijednost projekta je 100 milijuna eura, a preostalih 50 milijuna eura osigurat će iz proračuna. Zajam bi se odobrio na rok od 20 godina, uključujući poček od 5 godina, s niskom kamatnom stopom, pri čemu se tranše kredita mogu povlačiti do proljeća 2006. U razdoblju od 2000. do 2003. raznim modelima obnove obnovljeno je oko 23.000 stambenih objekata, za što je utrošeno gotovo 3 milijarde kuna, čime je omogućen povratak 66.000 osoba u svoje domove. Ukupno je do sad na područjima od posebne državne skrbi obnovljeno 130.000 stambenih jedinica u što je uloženo više od 13,7 milijardi kuna, više od vrijednosti cijene autoceste Zagreb-Split, istaknuo je zamjenik ministra obnove Venko Čurlin. Naglasio je kako je od toga čak 92 posto sredstava osigurano iz proračuna, a tek 8 posto iz drugih međunarodnih izvora. Tijekom rasprave, potpredsjednik Vlade Goran Granić kazao je da priča o cijeni rata i njegovim posljedicama još nije završena te predložio da Vlada do kraja mandata izađe pred javnost s tim podacima, brojkama koliko društvo i danas izdvaja za saniranje tih posljedica.