ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - Zakonom o privatizaciji te zakonom o Hrvatskom imovinskom fondu (HIM) kakvo će biti novo ime sadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, koje je danas podržala Vlada, uređuje se ukupan portfelj (imovina)
Republike Hrvatske koja će se privatizirati i propisuju modeli te tijelo, HIM, koje će to operativno i provoditi.
ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - Zakonom o privatizaciji te zakonom o
Hrvatskom imovinskom fondu (HIM) kakvo će biti novo ime sadašnjeg
Hrvatskog fonda za privatizaciju, koje je danas podržala Vlada,
uređuje se ukupan portfelj (imovina) Republike Hrvatske koja će se
privatizirati i propisuju modeli te tijelo, HIM, koje će to
operativno i provoditi.#L#
Prijedlogom Zakona o privatizaciji, portfelj Republike Hrvatske
čine dionice i poslovni udjeli kojih su imatelji HFP, Državna
agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje ali i trgovačka društva i javna poduzeća u vlasništvu RH
te ustanove čiji je država osnivač. Gospodarenjem svom tom imovinom
na jednom mjestu uključujući i prodaju, osigurat će se brza,
jednostavnija i povoljnija privatizacija nego do sad, ocijenio je
ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
Tako će portfelj objedinjavati dionice i udjele 1852 trgovačka
društva sadašnjeg HFP-a, 386 društava nominalne vrijednosti 3.76
milijardi kuna iz portfelja HZMO-a, 15 društava ukupne vrijednosti
231 milijun kuna iz portfelja HZZO-a, 32 društva ukupne nominalne
vrijednosti 1,58 milijardi kuna iz portfelja DAB-a. U portfelju
DAB-a još je 88 društava nominalne vrijednosti 3,71 milijardi kuna,
a za sada se, rečeno je, ne raspolaže s podacima o portfelju
trgovačkih društava i javnih poduzeća u vlasništvu RH te ustanova
čiji je osnivač država.
Od početka pretvorbe i provođenjem važećeg Zakona o Privatizaciji
sklopljeno je, na rok od 5, odnosno 20 godina ukupno 609.562
ugovora, od čega je u otplati tek nešto više od 50.000. Zakonom se
stoga predlažu načini prodaje portfelja dionica i udjela, među
kojima je prodaja dionica pod posebnim uvjetima radnicima (ESOP
program). Jedna od odredbi je i pravo koje se daje kupcu dionica s
popustom i uz obročnu otplatu, s kojim je do dana stupanja na snagu
ovog Zakona ugovor raskinut zbog neplaćanja, da u roku od četiri
mjeseca podnese zahtjev za otkup svih neotplaćenih dionica. Pri tom
mu se nudi 60 posto popusta na neotplaćeni iznos u trenutku prekida
ugovora, a za plaćanje odjednom imaju pravo i na dodatni popust od
50 posto na cijenu s popustom.
Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek
predlaže da se sve nekretnine, posebno zemljišta, koja su se
nalazila u društvu, a nisu procijenjena, unesu u HIM te da se tek
nakon toga donese odluka hoće li se prodati trgovačkom društvu,
dati u zakup, koncesiju ili najam. To je podržao i potpredsjednik
Slavko Linić, dok se ministrica turizma Pave Župan Rusković
založila da država zemljišta ne prodaje već da daje koncesiju,
zakup, dugoročni najam i sl.
Ministar Pecek smetaju i vrlo niske kazne za osobe i tvrtke koje ne
izvijeste HIM o tim nekretninama, te predlaže da se propiše rok od
30 dana te visoke novčane kazne.
Podržan je i prijedlog ministra financija Mate Crkvenac da se HIM
koji vodi ekonomiju hrvatskih državnih nekretnina, ovlasti i za
vođenje evidencije državnih potraživanja.
Vlada je podržala Izvješće o tijeku pregovara s Europskom
investicijskom bankom te potpisivanje ugovora s tom institucijom o
zajmu vrijednom 50 milijuna eura za obnovu komunalne
infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Ukupna
vrijednost projekta je 100 milijuna eura, a preostalih 50 milijuna
eura osigurat će iz proračuna. Zajam bi se odobrio na rok od 20
godina, uključujući poček od 5 godina, s niskom kamatnom stopom,
pri čemu se tranše kredita mogu povlačiti do proljeća 2006.
U razdoblju od 2000. do 2003. raznim modelima obnove obnovljeno je
oko 23.000 stambenih objekata, za što je utrošeno gotovo 3
milijarde kuna, čime je omogućen povratak 66.000 osoba u svoje
domove. Ukupno je do sad na područjima od posebne državne skrbi
obnovljeno 130.000 stambenih jedinica u što je uloženo više od 13,7
milijardi kuna, više od vrijednosti cijene autoceste Zagreb-Split,
istaknuo je zamjenik ministra obnove Venko Čurlin. Naglasio je kako
je od toga čak 92 posto sredstava osigurano iz proračuna, a tek 8
posto iz drugih međunarodnih izvora.
Tijekom rasprave, potpredsjednik Vlade Goran Granić kazao je da
priča o cijeni rata i njegovim posljedicama još nije završena te
predložio da Vlada do kraja mandata izađe pred javnost s tim
podacima, brojkama koliko društvo i danas izdvaja za saniranje tih
posljedica.
(Hina) db/um so