NOVA PUBLIKACIJA RBA O KOMERCIJALNIM ZAPISIMA: TEK ŠEST TVRTKI RABI

NOVA PUBLIKACIJA RBA O KOMERCIJALNIM ZAPISIMA: TEK ŠEST TVRTKI RABI ZAPISE Hina- Financijski servis Tek šest hrvatskih tvrtki - Pliva, Podravka, Jadranka, Belišće, Atlantic Trade i Lura - koriste u svom poslovanju komercijalne zapise, dužničke vrijednosne papire koje izdaju tvrtke u svrhu pribavljanja kratkoročnih sredstava. Emisijom komercijalnih zapisa izdavatelj (tvrtka) obično postiže nižu cijenu nego što je kamatna stopa na kratkoročne kredite, pribavljajući sredstva od šireg kruga investitora, najčešće uz pomoć nekog investicijskog poduzeća. Investitoru u komercijalni zapis neke tvrtke to donosi prinos, kamatu ili, najčešće, zaradu u obliku diskonta, navodi se u analizi komercijalnih zapisa na hrvatskom tržištu, objavljenoj u novoj publikaciji Raiffeisenbank. Farmaceutska tvrtka Pliva bila je pionir izdavanja komercijalnih zapisa na hrvatskom tržištu. U prosincu 1998. izdala je euro- komercijalne zapise u visini do 100 milijuna američkih dolara. Nakon toga do danas tim se vrijednosnim papirom služilo još pet tvrtki - Podravka, Jadranka, Belišće u 2002. te Atlantic Grupa i Lura u prvoj polovici 2003. Njihova izdanja komercijalnih zapisa uglavnom su bila na rok od 182 te 364 dana. Kamatne su se stope kretale od 3,40 do 4,95 posto, ovisno o dospijeću zapisa i izdavatelju (tvrtki). Usporede li se te kamatne stope sa vrijedećom prosječnom kamatnom stopom na kratkoročne kredite tvrtkama, koja je u ožujku iznosila 7,5 posto, razvidno je kako su komercijalni zapisi atraktivni za tvrtke. Posebno u svjetlu ograničenih mogućnosti rasta plasmana banaka, navode iz RBA. Iz RBA to potkrepljuju i ocjenom kako se u 2003. osjeća i dalje će se osjećati pritisak na porast kamatnih stopa na kunskom novčanom tržištu, pod utjecajem mjera HNB-a koje stimuliraju plasman novčanih viškova u blagajničke i trezorske zapise. Ta očekivanja idu u smjeru porasta kamatnih stopa naročito na kraju trećeg kvartala, kad na dospijeće dolazi veliki iznos trezorskih zapisa (u prosjeku po 230 milijuna kuna tjedno, što je gotovo 100 milijuna kuna više nego u prvom ovogodišnjem kvartalu). Istodobno u RBA očekuju i slabljenje kune, što bi također trebalo utjecati na porast kunskih kamatnih stopa.