DESET HRVATSKIH BANAKA MEĐU STO NAJVEĆIH SREDNJEEUROPSKIH

DESET HRVATSKIH BANAKA MEĐU STO NAJVEĆIH SREDNJEEUROPSKIH Hina- Financijski servis Zagrebačka banka na 13. i Privredna banka Zagreb na 20. mjestu dvije su najbolje rangirane hrvatske banke na ljestvici sto najvećih srednjoeuropskih banaka. Na toj ljestvici, objavljenoj u posebnom izdanju Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet", ukupno je deset hrvatskih banaka. Hrvatska se time svrstala na treće mjesto po broju banaka među sto najvećih srednjoeuropskih banaka, iza Poljske i Mađarske, a prije Češke, Slovačke, Slovenije i Rumunjske. Uz Zagrebačku i Privrednu na srednjoeuropskoj ljestvici sto banaka prema ukupnom kapitalu su - Splitska banka na 53. mjestu, Raiffeisen Bank Croatia na 61. mjestu, Hrvatska poštanska banka na 65., Erste Steiermaerkische bank na 68., Hypo Alpe Adria na 85., HVB Bank Croatia na 88., Dalmatinska banka na 94. i Riječka banka na 96. mjestu. Rangirano prema aktivi, dvije najjače hrvatske banke zauzimaju ista mjesta (13. i 20.), ali su na toj rang listi svoje pozicije popravile druge banke iz Hrvatske. Tako je po aktivi Riječka banka na 40. mjestu, RBA na 43., a odmah iza nje Splitska banka, dok je Hypo na 58. mjestu, itd. Na ljestvici sto najvećih srednjoeuropskih banaka, prema temeljnom kapitalu, najviše je banaka iz Poljske, njih 22. Poljske banke drže i tri čelna mjesta na toj ljestvici, a među deset najvećih više je od polovice, točnije šest poljskih banaka. Na prvih deset mjesta su još i tri češke, te jedna rumunjska banka. Po broju banaka među prvih sto, nakon Poljske, slijedi Mađarska sa 15 banaka, a nakon Hrvatske sa 10, Slovačka sa 9 banaka. Slovenija se, uz Češku i Rumunjsku, nalazi u skupini država sa po osam banaka na rang listi. Na listi je i sedam bugarskih banaka, po tri iz Srbije i Crne Gore, Litve i Latvije, te po dvije iz Makedonije i Estonije. Bankarskim tržištem tranzicijskih zemalja, ističu analitičari Privrednog vjesnika, dominiraju stranci. Inozemne banke i investitori sada su vlasnici dviju trećina bankarskog sustava u osam zemalja koje će od iduće godine postati članice EU-a. U Češkoj i Estoniji, te Hrvatskoj koja će još pričekati na ulazak u EU, udio stranog vlasništva veći je od 90 posto. Analitičari upozoravaju i na nizak nivo povjerenje u bankarski sustav u mnogim post-komunističkim zemljama. Na zapadu ukupna bankarska aktiva prelazi dvostruki, pa i trostruki BDP, dok je po tome u najnaprednijim tranzicijskim zemljama, Češkoj i Slovačkoj, bankarska aktiva oko 100 do 130 posto BDP-a, a u većini drugih zemalja ispod polovice. Još je manji udio kreditiranja privatnog sektora, jer su bankari, s obzirom na neugodna iskustva iz 1990-ih, previše oprezni. U Sloveniji, Hrvatskoj i Latviji ukupni su se krediti 2001. kretali oko 30 do 40 posto BDP-a, u Estoniji, Slovačkoj i Češkoj omjer bankovnih zajmova i BDP-a je oko 25 posto, drugdje još niži. To ukazuje na golem potencijal rasta financijskih tržišta srednje i istočne Europe, zaključuju analitičari.